25 godina nakon Daytona i prilika za novi početak | Politika | DW | 12.11.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

25 godina nakon Daytona i prilika za novi početak

BiH se još od potpisivanja Daytona pokazala nesposobnom za reforme. Biden je signalizirao spremnost za angažman na Balkanu. Naši europski prijatelji trebali bi iskoristiti tu priliku, piše Patrick Moore.

Joe Biden u posjetu Sarajevu 2009. godine

Joe Biden u posjetu Sarajevu 2009. godine

Svrha Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine bila je da se okončaju sukobi u Bosni i Hercegovini. On prije 25 godina nije služio trajnoj uspostavi političkih okvira. No već tada su svi akteri slutili da se nijedna strana kasnije neće odreći onoga što je dobila u Daytonu - čak ni u korist dugotrajnijeg i djelotvornijeg sporazuma.

U praksi je to, prije svega, značilo da bosanski Srbi neće biti suglasni s bilo kakvim regulativama koje bi išle u smjeru, kako oni to vide, narušavanja suvereniteta Republike Srpske, jer je, po njihovom mišljenju, takav suverenitet uspostavljen u Daytonu.

Pored toga, akteri u cijeloj BiH i unutar svake od tri velike etničke skupine su uspostavili vlastite interesne sfere i obogatili se unutar aktualnog sustava.

Nedostatak EU-perspektive učvršćuje privilegije elita

U stvari nema pravog poticaja za moćnike i bosove u Banjoj Luci ili negdje drugdje da se odreknu svojih privilegija u zamjenu za mogući prosperitet svog naroda ili regije, u kojoj mafijaške države nisu rijetkost.

Dejtonski sporazum nije služio trajnoj uspostavi političkih okvira

Dejtonski sporazum nije služio trajnoj uspostavi političkih okvira

Jedan od razloga za to: EU se odrekao svog najvažnijeg instrumenta za poticanje promjena na zapadnom Balkanu. Unija je za nove zemlje članice efikasno zaključala ulazna vrata.

Umjesto toga, predstavnici EU-a, međunarodnih i nevladinih organizacija izgubili su četvrt stoljeća ponavljajući političke slogane o europskoj integraciji regije, iako ta integracija u stvarnosti i nije imala priliku da bude provedena.

Najperspektivniji put naprijed je zato onaj izvan okvira ritualnih političkih mantri i koncentriran na određene programe za poticanje gospodarskog rasta i regionalne integracije.

Ljudima trebaju pristojna radna mjesta, a mladima dobri razlozi da ostanu u svojoj zemlji i ne odsele. Konačno, prosperitet i stabilnost često idu ruku pod ruku. Kada bi postojalo više mogućnosti da se zaradi novac, politička slika bi se možda i mogla poboljšati.

Ne davati prostora autoritarnim državama

Kao i 1990-ih, SAD i EU moraju raditi na zajedničkim ciljevima poticanja gospodarskog rasta i demokracije. Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden prošlog ljeta je istakao da je europsko-američko "partnerstvo danas jednako neophodno kao što je uvijek i bilo, a to podrazumijeva da sve strane rade zajedno na našem zajedničkom cilju".

Patrick Moore

Patrick Moore

EU i SAD dijele iste vrijednosti i moraju surađivati kako na Balkanu ne bi zavladali utjecaji Rusije, Kine, a možda i Turske, koje igraju po drugačijim pravilima od naših. One žive i razmišljaju u jednom alternativnom univerzumu.

Zapadne države su demokracije koje kroz svoja partnerstva i saveze rade na transparentnim ciljevima. Autoritarne države na istoku promatraju svijet kao igru u kojoj je rezultat uvijek jednak nuli ili pak kao borbenu arenu. One ne traže saveznike, već samo kupce ili satelite.

Čak i za vrijeme Jeljcinove ere 1990-ih, Rusija nikada nije izgubila svoj stoljetni interes za Balkan i utjecaj na tom prostoru. Taj trend je tokom agresivnijeg Putinovog režima postao znatno izraženiji, posebno u Srbiji, ali ne samo tamo.

Kina pak svoj utjecaj pokušava proširiti ekonomskom snagom. Ona je tako osnovala vlastitu regionalnu radnu skupinu bez EU-a i pronašla partnere spremne za velike infrastrukturne projekte u Grčkoj, Mađarskoj, Srbiji i drugdje.

Više povjerenja među partnerima

Kako bi se suprotstavili utjecaju Rusije i Kine, SAD i EU moraju ponovno, uz uzajamno povjerenje, raditi na našim zajedničkim ciljevima. Odlazeća Trumpova administracija preuzela je inicijativu za razvijanje gospodarskih veza između Srbije i Kosova i nema razloga vjerovati da će Bidenova administracija popustiti u tome.

Naši europski prijatelji ne bi se trebali osjećati uznemirenim zbog takvih koraka, već ih podržati. Washington će vjerojatno i dalje podržavati Inicijativu tri mora, u kojoj 12 zemalja srednje i istočne Europe zajedno rade na razvoju velikih infrastrukturnih projekata i poticanju gospodarskog razvoja.

Predstavnici EU-a i Njemačke, kao i Amerikanci, sudjeluju na samitima te grupe. Važan element tih infrastrukturnih projekata je smanjenje energetske ovisnosti o Rusiji. To je u interesu Zapada kao cjeline.

Bosna i Hercegovina želi EU-perspektivu

Bosna i Hercegovina želi EU-perspektivu

Novi početak kao prilika

U Washingtonu će se uspostaviti nova administracija s kojom će Europljani surađivati sljedeće četiri godine. Ona se obvezuje na multilateralizam i zasigurno će pronaći put za povratak ka etabliranim i predvidljivijim oblicima vanjske politike, uključujući i Balkan.

Sam Biden nije stranac u toj regiji. On je još tokom opsade 1993. godine posjetio Sarajevo, a nakon toga je napisao dugi izvještaj u kojem je osudio srpsku agresiju i izrazio podršku žrtvama. Njegov pokojni sin Beau Biden radio je na Kosovu od 1998. do 1999. godine, gdje je obučavao suce i tužitelje.

Za vrijeme nedavne američke predsjedničke kampanje Joe Biden je skicirao svoju viziju budućih odnosa Amerike s Bosnom i Hercegovinom, Albanijom i Kosovom, koji su ranije rijetko igrali ulogu u američkim predizbornim kampanjama. Biden je više puta izrazio svoje opredjeljenje za multilateralizam i za NATO.

Nikada nije bilo i vjerojatno nikada neće ni biti potpune harmonije između Washingtona i njegovih europskih partnera, baš kao što među partnerima često postoje velike međusobne razlike. No, nova američka vlada će svojim saveznicima ponuditi ozbiljnije i transparentnije načine ophođenja i vođenja poslova od onih u protekle četiri godine. Biden je već signalizirao spremnost da se angažira u Europi. Naši europski prijatelji trebali bi iskoristiti tu priliku i pridružiti mu se.

Patrick Moore je novinar i povjesničar, a od 1977. do 2008. godine je radio kao glavni analitičar za Balkan za Radio Free Europe Research u Münchenu i Pragu.

Preporuka uredništva