20 milijardi eura štete zbog gospodarskog kriminala

Međunarodna financijska kriza odrazila se i na gospodarski kriminal. Na to ukazuje Berthold Stoppelkamp, poslovoditelj Udruge za sigurnost gospodarstva iz Berlina koji kao mogući primjer navodi: „Postoji opasnost da neki suradnik koji strahuje za svoje radno mjesto odluči uzeti informacije iz poduzeća da bi se više svidio svom novom poslodavcu.“

Osobito ugrožena srednja poduzeća

Osobito velikom Stoppelkamp smatra opasnost na područjima na kojima postoji jaka konkurencija. I to ne ovisi o veličini poduzeća. Činjenica da se kod velikih poduzeća za to češće čuje posljedica je toga što kod njih postoje sigurnosne strukture koje otkrivaju slučajeve krađe.

To znači da i u Njemačkoj ima puno više slučajeva gospodarskoga kriminala nego što se vidi u policijskoj statistici. To pogađa osobito srednja poduzeća s manje od 1.000 zaposlenika koja nemaju sigurnosne strukture, kaže Stoppelkamp: „Srednja poduzeća su na tom području djelomice naivna, jer toj temi ne pridaju dovoljnu važnost.“

Besplatni savjeti

Ukupna šteta za njemačko gospodarstvo uslijed gospodarskoga kriminala iznosila je u posljednjih 12 mjeseci najmanje šest milijardi eura, procjenjuje Udruga za sigurnost gospodarstva. Ona zato srednjim poduzećima savjetuje da iskoriste mogućnost besplatnog savjetovanja nekog od njezinih 19 savjetovališta diljem Njemačke.

Savjeti mogu koristiti i poduzećima koja ne djeluju na međunarodnoj razini. Jer, najčešće štetu njemačkim poduzećima nanose vlastiti zaposlenici. Oni kradu, varaju, pronevjeravaju. Berthold Stoppelkamp uz to upozorava da se ne posluje na međunarodnoj razini bez sigurnosnih mjera: „Zbog globalizacije se ima posla sa suparnicima koje je teško procijeniti, jer se često nalaze u drugim državama, jer često dobivaju pomoć tamošnjih tajnih službi i zato je konkurentska borba često žešća nego u Europskoj uniji, gdje je sve regulirano.“

Najveća opasnost – poslovanje preko interneta

Drugim riječima, ako nema pravila njih se ne može prekršiti, pa se njemačka poduzeća ne mogu braniti ako budu izigrana. Stoppelkamp zato savjetuje oprez od samog početka. „Suradnike senzibilizirati, instalirati sigurne IT-strukture, uvesti pravila ophođenja s mušterijama i prikupiti informacije o rizičnosti u inozemstvu, na stranim tržištima, bilo o tamošnjoj borbi protiv kriminala bilo o političkom stanju i razvitku u regiji“, savjetuje Stoppelkamp.

Najveću opasnost on trenutno vidi u poslovanju preko interneta i u odljevu stručnog znanja iz Europe, primjerice u Kinu. Tako nastalu štetu za njemačko gospodarstvo procjenjuje se na oko 20 milijardi eura godišnje.