10 godina od povlačenja Saveznika iz Berlina

Gotovo pola stoljeæa saveznièki vojnici iz SAD-a, Velike Britanije i Francuske uspješno su štitili Zapadni Berlin od Waršavskog pakta. Ponovnim ujedinjenjem 1990. ta je zadaæa postala suvišna.

Uveèer 8. rujna 1994. pred Brandenburškim vratima u Berlinu gorjeli su deseci baklji. Poèasni bataljun njemaèke vojske priredio je najsveèaniji vojni ispraæaj za saveznièke trupe.

Njemaèki vojnici zahvalili su tako svojim kolegama iz Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske za slobodu Zapadnog Berlina koju su osigurali najprije kao sile pobjednice, kasnije kao zaštitne sile i saveznici.

Kad su sovjetske trupe u ljeto 1948. hermetièki zatvorile sve prilaze Zapadnom Berlinu zapadni saveznici su grad mjesecima opskrbljivali zrakoplovima dovozeæi tako sve potrepštine. Bivši gradonaèelnik Berlina Eberhard Diepgen prisjeæa se:

”Tada smo iskusili prije svega što znaèi solidarnost u najveæoj nevolji. Težnja Berlinèana prema slobodi uvjerila je zapadni svijet u želju Nijemaca da više nikad ne žive u tiraniji. Time je u Berlinu zaèeto ukljuèivanje Njemaèke u Zapadni savez. Tu je zapoèelo stvaranje ”atlantskog mosta”.

Saveznièki vojnici su najprije stacionirani da bi se zaštitili od Njemaèke, a kasnije su štitili gospodarski jaku, ali vojno slabu Njemaèku od opasnosti s Istoka. A Bonn se èvrsto ukljuèio u zapadni savez. S ponovnim ujedinjenjem Njemaèke i ugovorom koji su potpisale dvije njemaèke države i èetiri sile pobjednice iz Drugog svjetskog rata prestale su dužnosti i prava saveznika u èitavoj Njemaèkoj. Savezna Republika koja je stekla punu suverenost sve više izlazi iz sjene saveznika i želi se jaèe angažirati za mir i sigurnost u svijetu, kako je saveznicima zajamèio tadašnji savezni kancelar Helmut Kohl.

”I vi se možete popuzdati u nas. Njemaèka neæe stajati po strani kad se bude radilo o miru i slobodi u svijetu. Mi Nijemci preuzimamo svoje obveze i ispunjavat æemo ih suraðujuæi s našim partnerima i prijateljima.”

Oproštaj od Berlina u rujnu 1994. nije meðutim za zapadne saveznike bio konaèni oproštaj od Njemaèke. Francuzi, Britanci i Amerikanci ostali su nazoèni u nekim vojnim bazama. Berlinski politolog Ingo Peters smatra to jako važnim:

”Važno je uoèiti da je Njemaèka i nakon što je dobila potpunu meðunarodno-pravnu suverenost imala jak politièki interes da ovdje zadrži strane trupe, kao politièko osiguranje i razvijanje povjerenja u odnosu prema susjedima i partnerima na Istoku i Zapadu. Izraz toga su brojne multinacionalne postrojbe NATO-a koje su i dalje stacionirane na njemaèkom teritoriju.”

Deset godina nakon povlaèenja saveznièkih vojnika iz Berlina službeni odnosi prema SAD-u su malo poremeæeni. Njemaèko protivljenje ratu u Iraku dovelo je do višemjeseènog zahlaðenja odnosa s Washingtonom. A na iznenaðenje Nijemaca amerièka vlada planira sad povlaèenje veæine svojih vojnika iz Njemaèke, što je obrazloženo angažmanom amerièke vojske u Afganistanu i Iraku.