Žrtve politike: gospodarstva BiH i Kosova | Politika | DW | 23.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Žrtve politike: gospodarstva BiH i Kosova

Drastično povećanje carina koje je Kosovo uvelo na robu iz BiH i Srbije više je političke nego ekonomske prirode, tvrde stručnjaci. BiH neće uvoditi protumjere.

„Ukoliko se ova situacija uskoro ne riješi, mi u Sarajevskoj mljekari Milkos nećemo planirati Kosovo kao izvozno tržište za narednu 2019. godinu", kaže direktor Sarajevske mljekare Milkos Adin Fakić. I to nije slučaj samo s Milkosom. Odluka Prištine o povećanju carine na uvoz roba iz BiH (i Srbije) za 100 posto ugrozit će mnoge poduzetnike u ovoj zemlji, posebno one iz Federacije BiH koji najviše izvoze na Kosovo. „Mi smo najveći izvoznici mlijeka na Kosovo i u ovom slučaju pretrpjet ćemo najveće štete", kaže direktor Milkosa.

„S obzirom na podjele u BiH, posebno kada je riječ o Kosovu, iluzorno je očekivati aktivniju podršku države, iako ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović čini sve kako bi poduzetnicima olakšao poslovanje. Sretna okolnost u svemu ovome je da se približava kraj godine, a to je vrijeme kada planiramo plasman robe za narednu godinu. Nakon posljednjih poteza Prištine, bit ćemo mnogo oprezniji", ističe Fakić.

Kosovo je važno tržište za BiH

On naglašava da je Kosovo važno tržište za mljekare iz BiH, jer ova zemlja nema sustav robnih rezervi koji bi poljoprivrednicima omogućio prodaju mlijeka bez obzira na višak proizvoda. „Proizvodnja mlijeka u BiH može biti prekinuta u slučaju viška na tržištu jer nema zaštitnih mjera kroz sustav robnih rezervi onako kako je to regulirano u Europskoj uniji (EU). Zato je svako izvozno tržište, pa i kosovsko, za BiH veoma bitno", kaže Fakić.

Bosnien Herzegowina Admir Čavalić (privat)

Admir Čavalić: "Nema govora o dampingu"

Vlasti u Prištini tvrde da je odluka o povećanju carina „odgovor na kontinuirane i destruktivne radnje Srbije i BiH koje teže narušavanju suvereniteta Kosova". Kao primjere navode srbijansku kampanju za opoziv priznavanja kosovske neovisnosti i beogradsku „sabotažu" prijema Kosova u INTERPOL uz podršku BiH.

Kosovski argumenti

Kosovo tvrdi da dosljedno provodi međunarodne obveze, uključujući one koje proizlaze iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (Central European Free Trade Agreement - CEFTA) i da su Srbija i BiH te koje krše CEFTA-u. Priština optužuje BiH i Srbiju za damping (prodaja robe na inozemnom tržištu uz umjetno snižene cijene), posebno kada je riječ o prehrambenim i građevinskim proizvodima. BiH se, između ostalog, prigovara za uvođenje raznih necarinskih barijera za kosovske proizvode, nepriznavanje kosovskih testnih analiza i certifikata porijekla robe te neizdavanje dozvola za kosovske farmaceutske proizvode.

Analitičari tvrde da će prištinske „protekcionističke" mjere najviše ugroziti kosovsko gospodarstvo, a potom i pojedine izvoznike iz BiH i Srbije. Ekonomist iz Tuzle Admir Čavalić napominje da je BiH 2017. godine na Kosovo ukupno izvezla robe u vrijednosti od 163.564.108 maraka, dok je uvezla robu u vrijednosti od 15.834.838 maraka.

Kosovsko gospodarstvo treba sirovine iz BiH

„Tu strukturu bh. izvoza od oko 160 milijuna maraka najvećim dijelom čine metali, rude i agroindustrijski proizvodi, dakle većinom robe namijenjene jačanju gospodarstva Kosova čiji su privrednici konkurentnost razvijali na bazi bh. materijala. Ukidanje visokih carina na robe iz BiH i Srbije najglasnije će tražiti kosovski poduzetnici koji ovise od uvoza iz ovih zemalja. Zato su mjere Prištine neodržive, a i nisu u skladu sa CEFTA-om", kaže Čavalić.

On pojašnjava da će zbog novih carina izvoznici iz BiH kratkoročno postati nekonkurentni na kosovskom tržištu, dodajući da za većinu izvoznika iz ove zemlje, posebno iz njenog entiteta Republike Srpske, Kosovo nije primarno tržište.

Možda ipak...

„Moguće je da postoji određena istina u argumentu Kosova koji se odnosi na postojanje necarinskih barijera od strane BiH. One nisu sustavne već vrlo vjerojatno selektivne prema proizvođačima s Kosova. Međutim, nema govora o dampingu, odnosno pomoći države kako to navode predstavnici Kosova. Naprotiv, u posljednjih nekoliko godina bh. izvoznici su izgubili određene fiskalne olakšice", tvrdi Čavalić.

Politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić kaže da je i prema obrazloženjima kosovskih vlasti jasno da su uzroci krize više političke nego ekonomske prirode.

Privrednici - kolateralna šteta loših politika

Bosnien und Herzegowina Dzevad Kucukalic (DW/S. Huseinovic)

Dževad Kučukalić: "Račune plaćaju nedužni"

„BiH ne priznaje Kosovo kao neovisnu državu pa su političke i gospodarske veze Sarajeva i Prištine i ranije bile na iskušenjima. Sve je kulminiralo nakon što su Srbija i BiH glasale protiv učlanjenja Kosova u INTERPOL. Iako je dogovoreno da BiH u sličnim slučajevima bude suzdržana u glasanju, na posljednjem godišnjem skupu svjetskih policajaca Kosovo nije primljeno u INTERPOL, a među zemljama koje su glasale protiv bile su Srbija i BiH, odnosno bh. ministar sigurnosti Dragan Mektić", podsjeća Kučukalić.

Nije trebalo dugo čekati da Kosovo poveća carinske dadžbine za čitavih sto posto za obje zemlje. „Sarajevo i Beograd su oštro reagirali, Srbija je zaprijetila protumjerama, EU je osudila Prištinu, svi se pozivaju na CEFTA-u, a račune političkih nesporazuma plaćaju nedužni – privrednici koji su kolateralna šteta političkih nesuglasica između Beograda i Prištine", kaže Kučukalić.

Politički predstavnici BiH u međuvremenu su kazali da neće uvesti protumjere Prištini, ali će inzistirati da Kosovo ukine „diskriminatorske" carine. Vijeće ministara BiH priopćilo je u četvrtak (22.11.) da BiH nijednim ekonomskim potezom nije izazvala ovakvu reakciju Kosova. BiH traži da se u rješavanje ovog problema uključi i Europska komisija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva