Židovi u Srbiji danas: kako očuvati identitet | Politika | DW | 29.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Židovi u Srbiji danas: kako očuvati identitet

Prije Drugog svjetskog rata židovska zajednica u Srbiji bila je i brojna i vidljiva. Onda je gotovo uništena. Danas je glavni problem kako očuvati židovski etnički i vjerski identitet, kaže Robert Sabadoš.

Robert Sabadoš

Robert Sabadoš

Židovska zajednica na Balkanu predstavljala je sve do tridesetih godina prošlog stoljeća značajan i prosperitetan dio društva. U Srbiji je ta zajednica gotovo potpuno uništena tijekom Drugog svjetskog rata. O položaju Židova u Srbiji danas, pitanju očuvanja židovskog identiteta i problemima s kojima se suočava židovska zajednica, za DW govori Robert Sabadoš, predsjednik Saveza židovskih općina Srbije:

DW: Kao izvjestan kuriozitet se može navesti činjenica da je broj Židova u Srbiji po posljednjem službenom popisu svega 787, ali članovi židovske zajednice navode da ih ima oko 3.000. Kako je došlo do tog nesklada službenih i neslužbenih brojki i što nam to govori?

Robert Sabadoš: Razlika je nastala u statistici i kako se tko na popisu izjasnio kao Židov. Mi imamo 3.000 članova židovskih općina i na osnovi toga baratamo s tom brojkom. Ustavno pravo je svakoga da se slobodno izjašnjava kojem etnikumu pripada na popisu, ali mogu reći da svakako postoje i neki razlozi za to. Još uvijek se pomalo vuče onaj zaostatak prošlosti u kojoj izjašnjavanje kao Židov nije značilo neku posebnu nagradu ili društveno priznanje.

Kada se kaže da je broj Židova u Srbiji malen, istovremeno se može čuti da su pripadnici židovske zajednice dali ipak značajan doprinos srpskom društvu?

Zavisi koji period promatramo. Očito je da postoje razlike prije i poslije Drugog svjetskog rata. Prije II. svjetskog rata u Srbiji su Židovi bili veoma vidljivi u javnom, privrednom i kulturnom životu i njihov doprinos je bio izrazito velik. Nakon Drugog svjetskog rata neki utjecaj Židova na privredne tokove je znatno smanjen, prosto zbog brojnosti. Ali, neki utjecaj u javnom, znanstvenom i kulturnom životu je ostao, jer je to prosto bila tradicija da djeca imaju poticaj iz obitelji da se školuju i preko obrazovanja traže neku svoju afirmaciju u društvu.

Robert Sabadoš

Robert Sabadoš

Koliko su u svemu tome Židovi uspjeli sačuvati svoj identitet u Srbiji?

Samosvijest da pripadaju židovskom narodu se nosi iz obitelji. Židovi su se s druge strane uvijek trudili da budu lojalni građani države u kojoj se nalaze. Ta samosvijest o pripadnosti židovskom narodu se više manifestira u okviru unutrašnje organizacije židovskih općina. Židovi u Srbiji, ali i u ovom dijelu Europe, organiziraju se po principu općina, dakle na teritorijalnom principu. To su i mjesta gdje se nalaze i gdje praktično svoje židovstvo, ili pripadnost židovskom narodu, međusobno pokušavaju očuvati kroz njegovanje tradicije, jezika, kulture i običaja.

Pitanje stapanja, ili asimilacije, jest pri tome trend koji je prisutan i u Srbiji. Ali, djelomično i zbog toga što je riječ o pojavi koja se ne događa samo među Židovima, nego je to svjetski trend kojem je popularno ime globalizacija stvorilo jedan prostor od čitavog planeta.

Rast desnice i desničarskih pokreta u Europi kao prateću pojavu ima i porast antisemitizma. Je li neka refleksija svega toga stigla i do Srbije i ima li antisemitizma u Srbiji?

U nekom javnom manifestacionom obliku to nije nešto što bismo vidjeli u novinama ili u elektronskim medijima u nekoj alarmantnoj mjeri. Ali, Internet je postao stjecište svih antisemitskih pojava. Počevši od komentara pa do posebnih stranica koje se bave, ili su baš posvećene antisemitizmu. Tu ne postoji neki konkretan lik koji iznosi svoje mišljenje i na osnovi toga mogu reći da postoji neki latentni antisemitizam u Srbiji. Svodi se na to da ako ja imam nekih problema onda je za to netko drugi kriv - najlakše je kazati da su za to krivi Židovi, da je to neka svjetska židovska zavjera, i da su svi protiv nas. On postoji i u svim okolnim državama i društvima, u kojima za sve nedaće krive druge, a najlakše je okriviti Židove.

Spomenik ubijenim Židovima 1941. u Novom Sadu

Spomenik ubijenim Židovima 1941. u Novom Sadu

Dosta nesporazuma sa srpskim vlastima izazvali su i slučajevi logora Staro sajmište i Topovske šupe. Na prostoru Topovskih šupa predviđena je izgradnja šoping centra. Kakva je danas situacija s rješavanjem tih slučajeva?

Postoje veoma pozitivni pomaci. Početkom prosinca su predstavnici srpskih vlasti upoznali Međunarodni savez za sjećanje na Holokaust o Zakonu o memorijalu Staro sajmište. Na taj način je zapravo međunarodna javnost upoznata s nacrtom tog zakona. U okviru memorijalnog centra Staro sajmište predviđena su praktično dva memorijala i mi u Savezu židovskih općina Srbije smo suglasni s tim rješenjima, jer smo bili uključeni u rad te radne grupe i neke naše sugestije su prihvaćene. U to su uključene i Topovske šupe, koje pripadaju memorijalnom centru Staro sajmište, i tu ima određenih pomaka. Vidjet ćemo kakvo će rješenje biti za ta dva objekta na prostoru Topovskih šupa, ali pitanje šoping mola je na neki način odgođeno dok se ne razriješi pitanje Starog sajmišta i u sklopu toga i Topovskih šupa.

Što vidite kao neke najveće probleme židovske zajednice u Srbiji danas ili što je ono što je danas najviše opterećuje?

Židovska zajednica je dugo na putu neke tihe asimilacije i to je za mene jedan od glavnih problema u očuvanju etničke i vjerske pripadnosti u okviru židovske zajednice. Dakle, obrazovanje, svijest o pripadnosti i stvaranje uvjeta za to da se židovske vrijednosti mogu ostvariti u okviru židovske zajednice bilo gdje da se nalazimo. I da pri tome mi osiguramo uvjete da djeca mogu učiti o svojoj povijesti, da mogu imati slobodan osjećaj pripadnosti židovskom narodu i da slobodno prakticiraju svoju vjeru. U vezi toga nema nikakvih problema, ali mislim da je važno da pripadnici židovske zajednice osjećaju potrebu da je to bitno zbog njih samih.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic