Želi li i Saudijska Arabija atomsku bombu? | Politika | DW | 23.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Želi li i Saudijska Arabija atomsku bombu?

Do članova američkog Kongresa je „procurila“ vijest kako njihova zemlja isporučuje nuklearnu tehnologiju Saudijskoj Arabiji koja bi mogla poslužiti i u vojne svrhe. To bi tek destabiliziralo regiju.

Čini li on to ili ne čini? Članovi Kongresa žele provjeriti, potiče li američki predsjednik Donald Trump doista prodaju osjetljive nuklearne tehnologije Saudijskoj Arabiji. Više zviždača je proslijedilo informacije o mogućem kažnjivom sukobu interesa, objavilo je stalno povjerenstvo Kongresa. Oni strahuju kako bi ta američka tehnologija tom kraljevstvu omogućila i stvaranje atomskog oružja. A tek to bi produbilo krizu između Rijada i njegovog starog rivala u regiji Teherana.

Ali, koliko je daleko vojna od civilne uporabe atomske energije? Obje te tehnologije su „tako tijesno povezane jedna s drugom da se teško uopće mogu razdvojiti", piše u dokumentu Međunarodnog centra za konverziju (BICC) u Bonnu. „Civilnom uporabom nuklearne energije se stječe znanje, materijal i tehnologija koja se može upotrijebiti i za vojni atomski program".

Mohammed bin Salman i Donald Trump

Trump i prijestolonasljednik Mohamed bin Salman svakako imaju i svojih motiva za takav "poslić" koji bi ugrozio sigurnost čitave regije.

Saudijci žele biti manje ovisni o nafti

Sebastian Sons iz Njemačkog društva za vanjsku politiku (DGAP) nas doduše uvjerava kako Saudijskoj Arabiji doista nije vojna primjena prioritet u korištenju atomske energije. Riad je pod velikim gospodarskim pritiskom jer svakako želi prestati biti u tolikoj mjeri ovisan samo o svojoj nafti. Ona čini još uvijek 80% državnih prihoda i svima je jasno da će doći dan kad te nafte više neće biti.

To znači kako se ne moraju samo diverzificirati izvori prihoda, nego i osigurati energija za vlastite potrebe. „Tu se vrše golemi napori i u tome atomska energija ima važnu ulogu", kaže nam Sons. U tome je Saudijska Arabija prisiljena na suradnju s partnerima koji u tome imaju iskustva, osobito s SAD-om jer sama nije u stanju proizvesti atomsku energiju. Ali načelno, Rijad i u tome želi postići što veću neovisnost od drugih država. U ožujku 2018. je Kraljevstvo objavilo Nacionalni nuklearni program u kojem se predviđa gradnja najmanje 16 atomskih elektrana u sljedećih 20 godina. „U tome golemu ulogu imaju i koncerni kao što su Saudi Aramco. On bi i u razvoju nuklearne tehnologije sigurno bio jedan od najvažnijih čimbenika."

Naftno polje u Saudijskoj Arabiji

Zvuči nezamislivo, ali i saudijska nafta nije beskonačna. Kako onda zadovoljiti sad već razmaženo stanovništvo tog kraljevstva?

Opasni susjedi u regiji

Već godinama pitanje atomske energije unosi nemir u čitavu regiju. Kriza je eskalirala nuklearnim ambicijama Irana, glavnog rivala Saudijske Arabije u čitavoj regiji. Što je Teheran više odmicao u svojoj namjeri tako je i Rijad sve više razmišljao o vlastitom programu.

Nakon što je SAD otkazao „Atomski sporazum" s Iranom, Teheran s velikom pozornošću promatra što sad sprema Rijad. Ovo priopćenje članova povjerenstva američkog Predstavničkog doma je ove srijede potaklo i iranskog ministra vanjskih poslova Mohameda Džavada na zajedljivu primjedbu na društvenoj mreži: „Prvo raskomadani novinar: sad i nedozvoljena prodaja atomske tehnologije Saudijskoj Arabiji baca svjetlo na američko licemjerje."

Ni Izrael se ne osjeća ugodno pri pomisli na atomski program Saudijske Arabije. Doduše, te dvije zemlje spaja njihovo zajedničko nepovjerenje prema Iranu, ali Izrael je ipak zabrinut zbog ambicija Rijada gdje bi onda i ta arapska zemlja mogla raspolagati nuklearnim naoružanjem.

Iranski test rakete

Tko bi na koncu imao "prst na obaraču" i takvog oružja? Tu baš nitko ne može ostati ravnodušan.

I bin Laden je bio Saudijac

„Nikad ne znate, tko bi tamo mogao preuzeti vlast", upozorava izraelski politički analitičar Yoni Ben Menahem. „Ako tamo za kormilo dođu pripadnici ekstremističkih pokreta, lako bi se i taj civilni program mogao upotrijebiti i za vojne svrhe." Osim toga, to bi moglo potaknuti i druge zemlje regije da i same krenu u tu tehnologiju. „To zapravo znači da bi se čitava regija mogla naći u utrci u nuklearnom naoružavanju", misli Ben Menahem.

Ni njemački stručnjak Sebastian Sons ne isključuje tu mogućnost. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed Bin Salman je objavio kako njegova zemlja „mora reagirati" ako se Iran ponovno vrati svom atomskom programu. „U Saudijskoj Arabiji se raspravlja o toj opciji. Smatraju se, u određenim okolnostima obveznim i sami biti tako naoružani." A ako se napetost između Saudijske Arabije i Irana i dalje bude povećavala, s takvim oružjem u arsenalu je to golema prijetnja stabilnosti čitave regije.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva