″Šuma violina″ ugrožena klimatskim promjenama | Priča dana | DW | 27.02.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

"Šuma violina" ugrožena klimatskim promjenama

Stradivari je materijal za svoje poznate instrumente nalazio u talijanskoj „šumi violina“, odakle potječe i drvo za današnju proizvodnju. No klimatske promjene ugrožavaju tu stoljetnu tradiciju.

Antonio Stradivari je u 17. stoljeću trebao dva dana da bi od svog rodnog grada Cremone stigao do šume Paneveggio na sjeveru Italije. Tamo je pronalazio savršeno drvo za svoje instrumente koji će kasnije dostići svjetsku slavu.

Zbog fantastične kvalitete zvuka danas originalni Stradivarijevi instrumenti često dosežu i cijene od milijun dolara. 300 godina nakon smrti najpoznatijega graditelja violina na svijetu još uvijek se drvo iz te velike smrekove šume koristi za izradu najkvalitetnijih violina, čela, kontrabasa i klavira.

„Poznato drvo koje pjeva sve više osjeća posljedice klimatskih promjena", kaže Paolo Kovacs, šumar u Paneveggiu. Ekstremne vremenske prilike utječu i na drvo. Prošle godine u listopadu u Dolomitima je jedna neuobičajeno jaka oluja iščupala više od 14 milijuna stabala. Na tom području se nalazi i šuma Paneveggio.

„Smreke imaju relativno kratko korijenje i zato se lakše obore", pojašnjava Kovacs. U jednom dijelu šume oluju je preživjela samo jedna jedina smreka visoka 25 metara. „Ona je stara oko 150 godina", priča šumar. „Pravo je čudo da je još uvijek ovdje. Možda su ju zaštitila druga stabla ili ima neobično dugo korijenje."

Global Ideas Violin Woods (Angelo van Schaik)

Šuma Paneveggio je drastično stradala u prošlogodišnjem nevremenu

Graditelji violina iz svih krajeva svijeta

Više od 250 kilometara dalje, u jednoj radionici u gradiću Cremoni u kojem je živio i radio Stradivari, graditelj violina Stefano Conia prelazi noktom preko godova na jednom komadu drveta. Oni su nevjerojatno blizu jedan drugome i vrlo ravnomjerno raspoređeni, udaljeni jedan od drugog oko pola centimetra.

„Poslušajte", kaže on, „tako to treba biti. To će biti jedna veličanstvena violina." Ovaj 73-godišnjak zna što govori – on već 45 godina izrađuje violine. Kaže da je upravo ta ravnomjernost godova ono što smreku čini pogodnom za izradu instrumenata. Ali to ne vrijedi baš za svaku smreku. Za jedno drvo koje će biti upotrijebljeno za instrumente posiječe se 20 do 30 onih koja se pokažu neupotrebljivima.

Conia je jedan od 156 graditelja violina u ovom gradu koji je postao središte za proizvodnju visokovrijednih ručno izrađenih instrumenata. Duga tradicija ovog umijeća i blizina šuma privlači ljude iz cijelog svijeta koji žele izučiti umjetnost gradnje violina. I sam Conia je podrijetlom iz Mađarske.

I dok se mnogi plaše da klimatske promjene ugrožavaju ovu stoljetnu tradiciju, Sandro Asinari, potpredsjednik Udruge graditelja violina u Cremoni, ne pokazuje nimalo zabrinutosti. Barem ne zbog štete koju je nanijela oluja prošlog listopada. 

Global Ideas Violin Woods (Angelo van Schaik)

Od ovih će trupaca iz šume Paneveggio možda nastati vrhunske violine

„Šume su ogromne", kaže on. „Znam da su mnoga stabla oštećena, ali također znam i to da tamošnji šumari intenzivno rade na spašavanju oborenog drveća." Udruga je platila jednom lokalnom prerađivaču drveta da sakupi srušena stabla i ispili ih u komade kako bi od njih mogli biti izrađeni instrumenti. „Osim toga, upravo se sadi novo drveće. Ja sam vrlo optimističan", dodaje Asinari. 

Drveće treba vremena

No šumar Paolo Kovacs upozorava da graditeljima instrumenata kratkoročno neće pomoći sadnja novog drveća. Jedna smreka mora biti stara najmanje 150 godina da bi se od njenog drveta mogla izraditi kvalitetna violina. A za čelo ili kontrabas drvo mora biti još starije.

Kovacs je zabrinut zbog klimatskih promjena i vremenskih prilika. Oluja koja je u listopadu poharala Dolomite bila je neuobičajena već zbog toga što je vjetar u stvari trebao doći sa sjeveroistoka iz Alpa. „No ovaj je došao s juga, s Jadranskog mora. On je bio topliji nego inače, jači nego inače i donio je više kiše nego inače", kaže Kovacs i dodaje da vremenske prilike sliče na one u kojima na jugu SAD-a nastaju uragani.

Global Ideas Violin Woods (Angelo van Schaik)

Ovako nastaju violine

Prošlo ljeto je bilo najtoplije u Italiji od početka mjerenja temperatura 1800. godine. Bilo je za 1,5 stupanj toplije nego u razdoblju od 1961. do 1990. I inače je prosječna temperatura u Italiji porasla za 0,1 stupanj više nego u ostatku Europe. Nije jasno zašto se Italija brže zagrijava.  

No posljedice se osjećaju u cijeloj zemlji, ne samo u šumama. Skoro istovremeno kada su sjever zemlje poharale oluje, na jugu na Siciliji je deset ljudi umrlo u poplavama. „Mislim da se na to moramo naviknuti", kaže Kovacs. „Temperatura cijele atmosfere raste, zbog čega je i vrijeme ekstremnije. To smo mi ovdje vidjeli." 

I mada se Sandro Asinari puno ne brine, njegova se udruga priprema za osiguranje budućnosti svog obrta s obzirom na klimatske promjene. „Mi kupujemo dijelove šuma kako bismo bolje mogli kontrolirati budućnost", kaže on govoreći o državnim šumama Panaveggio. „Uvjereni smo da će naša tradicija preživjeti i daljnjih 400 godina."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic