Što s autorskim pravima za originalnog Miki Mausa?

2024. ističu autorska prava za prvu, originalnu verziju Disneyjevog Miki Mausa (Mickey Mouse) iz 1928. godine. Miki Maus se prvi put pojavio 1928. u kratkom, crtanom filmu "Parobrod Willie" ("Steamboat Willie") - prvom animiranom filmu u kojem je slika sinkronizirana sa zvukom.

U SAD-u autorska prava važe do autorove smrti plus dodatnih 70 godina. Ali za djela, koja su stvorena anonimno, pod pseudonimom ili od strane zaposlenih u sklopu njihovog redovnog posla, autorska prava važe 95 godina. Kada su u pitanju djela poput crtanih filmova s likom Miki Mausa, koja su prvi put objavljena prije 1978. godine, autorska prava važe samo 95 godina od datuma prvog objavljivanja.

Naknadne verzije Miki Mausa i dalje će biti zaštićene dok im ne istekne 95 godina od prvog objavljivanja odnosno prikazivanja.

Izvorni Miki Maus izgleda drugačije od blagog i pomalo „okruglog" miša kakvog danas gledamo. Prvobitno je imao šiljasti, gotovo štakorski nos i mršave ruke i noge.

I dok Disney može izgubiti autorska prava na animirani film "Parobrod Willy", mogao bi ipak zadržati neka prava ako se ta verzija miša prizna kao zaštitni znak.

"Prvo je pitanje koristi li Disney 'Parobrod Willy' ne samo kao lik, nego i kao svoj simbol", kaže za DW Jane Ginsburg, profesorica intelektualnog (književnog i umjetničkog) vlasništva na Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia u New Yorku.

Autorsko pravo vs. zaštitni znak

Zaštitni znak je prepoznatljiv simbol ili izraz koji je povezan s proizvodom ili uslugom određene kompanije ili pojedinca. Za razliku od autorskih prava, zaštitni znak može važiti beskonačno.

U SAD-u zaštitni znak ne mora biti registriran da bi se smatrao zaštitnim znakom.

Ako se verzija Miki Mausa u "Parobrodu Vili" smatra Disneyjevim simbolom, ova kompanija može reći da je to njen zaštitni znak.

To znači da drugi mogu koristiti ove likove, ali to mora biti učinjeno tako da konzumenti ne pomisle da se radi o Disneyevom proizvodu.

Medvjedić Winnie Pooh kao serijski ubojica

Na primjer, originalne priče i likovi iz Pustolovina medvjedića Winnie Pooha iz 1926. postale su javno vlasništvo početkom 2022. godine.

Ali Disneyeva kultna slika žutog medvjedića s crvenom majicom kratkih rukava autora A.A. Milneja, koji se prvi put pojavio u kratkom animiranom filmu 1966., još uvijek je zaštićena autorskim pravima. Gigant zabavljačke industrije Disney također ima nekoliko zaštitnih znakova povezanih s popularnim medvjedićem, što ograničava korištenje njegovog lika na proizvodima drugih poduzeća.

Veliko iskušenje za kompaniju Disney u pogledu autorskih prava povezanih s likom medvjedića Winnie Pooh predstavljat će crtani film „Krv i med" ("Winnie the Pooh: Blood and Honey"). To je horor film, koji bi trebao biti prikazan ove godine. Film predstavlja Milneov lik medvjedića u serijskog ubojicu.

"Znali smo koja su Disneyjeva autorska prava i kakav su lik oni kreirali", kaže režiser Rhys Waterfield za časopis Variety. "Stoga smo učinili sve što smo mogli kako bismo osigurali da se film temelji samo na verziji medvjedića iz 1926."

Osim istog imena, lik medvjedića iz horor-filma ne može se zamijeniti s Disneyjevim medvjedićem koji voli med. Vinnie Pooh u horor-filmu nosi odijelo drvosječe i njegove crte lica su izobličene.

„Mrtvi zaštitni znakovi"

Ako zaštitni znak postane opći pojam za određenu vrstu proizvoda ili usluga, taj subjekt može izgubiti svoje pravo na zaštitni znak.

Zbog toga je 2013. Google rekao da će se obračunati odnosno poduzeti nešto protiv potrošača koji generalno koriste glagol "guglati" („google") kao pojam za pretragu iako ne koriste Googleovu tražilicu.

"Vlasnik zaštitnog znaka želi oboje", kaže Ginsburg. "On želi da ta riječ bude poznat pojam, sve dok ljudi mogu razlikovati u glavi dvije stvari - da je Google sinonim za pretraživanje, ali i da je Google posebna kompanija koja pretražuje."

Poznati primjeri marki i proizvoda koji su postali opći odnosno generički pojmovi su npr.  aspirin i termosica ili digitron.

"Zapravo postoji puno tzv. ‚mrtvih zaštitnih znakova' koji su izgubili vezu s izvornim pojmom često zato što vlasnici zaštitnog znaka nisu nadgledali njegovo ispravno korištenje, tako da je određena riječ prestala biti oznaka za pojedinačni brend", objasnila je Ginsburg.

Zašto autorska prava ističu?

Ako se određena osoba potrudi stvoriti originalno intelektualno djelo, moglo bi se pomisliti da bi ona na njega trebala dobiti trajna prava. Zašto onda autori i izumitelji stječu samo ograničena vlasnička prava?

U klauzuli o patentima i autorskim pravima iz Ustava SAD-a se kaže da Kongres ima pravo na "promicanje znanstvenog napretka i korisne umjetnosti, osiguravajući na ograničeno vrijeme autorima i izumiteljima ekskluzivno pravo na njihova djela i izume."

"Dakle, kako promovirati napredak znanja? Prvo navedete ljude da stvaraju i kreiraju djela, a zatim osigurate da ta djela postanu široko dostupna. Na kraju ih stavite u javnu domenu i učinite ih potpuno dostupnima", kaže Ginsburg.

1998. godine su opća autorska prava u SAD produžena za dodatnih 20 godina. Prije toga, su trajala do kraja života autora plus 50 godina. Time je Disney dobio dodatnih 20 godina zaštite na originalni lik Miki Mausa.

Njemačka je prednjačila u produženju autorskih prava kao jedna od prvih zemalja u Europskoj uniji, koja je uvela pravilo po kojem ona važe do kraja života autora plus 70 godina.

Kada je Bruxelles usklađivao i donosio iste standarde o autorskim pravima u cijeloj EU, to je uvjetovano reciprocitetom, što znači da djela iz SAD-a ne mogu dobiti dodatnih 20 godina zaštite autorskih prava u EU sve dok SAD ne produži zaštitu autorskih prava za 20 godina, rekao je Ginsburg .

"S obzirom na to da je EU ogromno tržište za američke proizvode, to je bilo uvjerljivije od bilo kakvog lobiranja od strane neke industrijske grane", kaže Ginsburg.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu