Što očekivati od Bidenovog samita o demokraciji? | Politika | DW | 09.12.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Sjedinjene Države

Što očekivati od Bidenovog samita o demokraciji?

Kako bi se ponovo etablirao kao čvrsta demokracija, SAD je pozvao na virtualni globalni samit o demokraciji. Tko je pozvan, tko nije i što se može očekivati od tog sastanka na vrhu?

Poslije turbulentne administracije Donalda Trumpa koja je promovirala teorije zavjere i autoritarni stil, predsjednik Joe Biden, time što organizira virtualni samit za suprotstavljanje autoritarizmu, borbu protiv korupcije i promoviranje ljudskih prava, ponovo uspostavlja posvećenost Bijele kuće demokraciji.

Pobuna na Kapitolu u siječnju, koordinirani napori Republikanske stranke da smanji izlaznost birača ograničavanjem prijevremenog glasanja i glasanja pismenim putem ili, prema nedavnoj anketi, činjenica da samo trećina republikanaca vjeruje da su izbori u SAD-u fer – sve su to jasni znaci da je američka demokracija uzdrmana. S obzirom na sve to, Bidenova administracija ima pred sobom težak zadatak i mora puno toga naučiti.

Je li SAD spremaniti od drugih?

Na samitu o demokraciji koji se održava 9. i 10. prosinca, Sjedinjene Države će morati preispitati svoju tradicionalnu ulogu – da drugima drže lekcije o demokratskim vrijednostima. State Department je najavio iskrenost u preuzimanju svoje nove uloge navodeći da mora iskoristiti „priliku da sluša, uči i govori o izazovima s kojima se suočava demokracija u Sjedinjenim Državama".

Napad na Kapitol je poljuljao vjeru u američku demokraciju

Napad na Kapitol je poljuljao vjeru u američku demokraciju

Ostaje da se vidi hoće li SAD zaista primijeniti strategije koje druge zemlje koriste za obranu ili jačanje svojih demokracija. „Mislim da je odgovor ne", kaže Erik Voeten, profesor geopolitike i prava na Sveučilištu Georgetown. „SAD obično nije spreman učiti od drugih zemalja. SAD voli misliti da je svjetionik za druge zemlje."

Globalni problem i popis uzvanika

Prema indeksu „Economist Intelligence Unit's Democracy"skoro 70 posto država bilježi pad u 2020., što je najgori rezultat od 2006. kada je taj indeks pokrenut. Samit se bavi velikim globalnim nazadovanjem demokracije u proteklom desetljeću. Na njemu sudjeluje 110 zemalja, nekoliko privatnih tvrtki i nevladinih organizacija.

Ali treba istaknuti i zemlje koje Bidenova administracija nije pozvala – poput Rusije, Kine i Mađarske. Pritom su pozvane zemlje poput Filipina i Konga, na indeksima demokracije niže rangirane od Mađarske.

„Nema načina za izradu popisa na kojem će demokracija biti nesporna. To će uvijek biti subjektivno", rekao je Voeten. U želji da se suprotstavi Kini i Rusiji, Bidenova administracija kreirala je samit u kontekstu sve žešće borbe za prevlast, ocjenjuje Voeten. Razlika u tome kako Europa i SAD doživljavaju ovu veliku borbu za moć́ je „nešto na što treba obratiti pažnju", dodao je on.

Hong Kong, kolovoz 2019.

Sve je više prosvjeda protiv autoritarne vladavine (Hong Kong, kolovoz 2019.)

Najbolji scenarij

S obzirom na sumorno stanje demokratskih vrijednosti u SAD-u i svijetu, postavlja se pitanje što očekivati od tog samita. Čini se da postoji konsenzus da se takvi samiti održavaju prvenstveno radi utvrđivanja problema, a ne radi njihovog rješavanja.

„Vjerojatno iz toga neće proizaći nikakve konkretne ili važne konkretne mjere“, rekao je Voeten. On samit vidi kao simboličnu vježbu koja signalizira prioritete američke vanjske politike, a jedan od njih je demokracija.

James Lamond, direktor Programa demokratske otpornosti u Centru za analizu europske politike (CEPA), kaže da će postaviti dva pitanja kako bi procijenio ishod samita: hoće li zemlje i sudionici preuzeti konkretne obveze, kao i jesu li te obveze značajne?

Samit je značajan pomak u odnosu na Trumpove godine, a činjenica da se SAD bavi vlastitim manama jedan je od ključnih elemenata za očuvanje funkcionalne demokracije.

Osim toga, to je signal da se SAD pokušava ponovo etablirati na globalnoj sceni kao akter protiv korupcije i autoritarizma i pobornik ljudskih prava i sloboda. „Samit govori o potrebi da demokracija bude stalan projekt na kojem uvijek treba raditi, jer potencijalno uvijek može biti u opasnosti“, zaključuje Lamond.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva