Što Kinezi žele u Hrvatskoj? | Gospodarstvo | DW | 10.11.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Što Kinezi žele u Hrvatskoj?

I njemačke novinare zanima otvaranje prvog hrvatskog turističkog ureda u Kini i kineske investicije u Hrvatskoj. Jer to je i političko pitanje u EU-u. Evo što piše Frank Sieren, DW-ov dopisnik u Pekingu.

Na kineskoj televiziji je Hrvatska već hit: oko 300 milijuna Kineza je u prosincu 2017. gledalo emisiju popularne informativne serije Tian Tian Xing Shang koja je čitava bila posvećena Hrvatskoj. 90-minutnu emisiju je producirala kineska državna televizija Hunan TV u kojoj su glavni grad Zagreb i povijesni Dubrovnik, odakle je i dolazilo najviše priloga, prikazani u najboljem svjetlu. Koliko je tamo „civilizirano" Kinezima se prikazuje i posjetom prvom kineskom restoranu u toj zemlji koji je otvorio svoja vrata već početkom devedesetih (prvi kineski restorani u Hrvatskoj su otvoreni zapravo već koncem sedamdesetih – op.ur.). Uz snimke iz Hrvatske se u kineskoj emisiji odgovara i na važna pitanja, na primjer je li Hrvatska sigurna zemlja za odmor i kako je jednostavno Kinezima dobiti vizu za tu zemlju. Na kraju je bila i nagradna igra: nagrada je naravno bio put u Hrvatsku. Tko bi to pomislio?

Kineski policajci u Zagrebu

Na zagrebačkom Dolcu se hrvatski policajci još zabavljaju u društvu svojih kolega iz Kine. No i to je prizor na koji se treba još naviknuti.

Iz Azije na Jadran

U odnosima između Kine i Hrvatske se ništa ne prepušta slučaju. Prošlog tjedna je kineski premijer Li Keqiang primio svog hrvatskoga kolegu Andreja Plenkovića u Velikoj dvorani naroda u Pekingu kako bi unaprijedili gospodarsku i političku suradnju dviju zemalja. Nakon toga je hrvatski premijer otputovao u Šangaj gdje je na rubu velesajma China International Import Expo otvorio prvi hrvatski turistički ured u Kini. Plenković je novi ured u prostorima Hrvatske gospodarske komore nazvao „otvaranje prema Kini".

Od kako je i kineski srednji sloj otkrio svoju ljubav za putovanja Kina je postala i važan čimbenik u globalnom masovnom turizmu. Kinezi su prošle godine potrošili oko 261 milijardu dolara za svoja putovanja u inozemstvo, a i Hrvatska je sve popularnija. 2017. je oko 200.000 kineskih turista otišlo u tu zemlju na istoku Europe. U prvih deset mjeseci kineski turistički ured bilježi porast od preko 40% s obzirom na prošlu godinu. Već sad su Kinezi četvrta po veličini skupina turista u Hrvatskoj, a dolazi ih sve više. Ti gosti su posebno atraktivni jer Kinezi rado putuju izvan glavne turističke sezone. To znači i da turistička sušna razdoblja postaju kraća.

Kako Kinezima u Hrvatskoj ništa ne bi nedostajalo, ove godine su tamo poslani čak i kineski policajci i turistički vodiči koji govore kineski. Kod ove međusobne parade šarma između Zagreba i Pekinga se ne radi samo o odlasku na ljetovanje. U najmlađoj članici Europske unije se od njezinog pristupa gospodarsko stanje nije mnogo poboljšalo. No neprekidno raste razmjena s Kinom. 2017. se volumen razmjene povećao za 22,75% na 807 milijuna eura. Utoliko je Zagrebu još zanimljivije kad Peking o Hrvatskoj govori kao o „strateški važnom partneru" u njegovoj inicijativi One Belt, One Road, golemom infrastrukturnom projektu koji je poznat i kao Novi put svile. Jer to znači da Kina i dalje želi ulagati u tu razmjerno malenu zemlju. U Zadru Kinezi planiraju novu industrijsku zonu s pomorskom i zračnom lukom što bi trebala biti važna vrata za kinesku robu u Europu. Roba istovarena u Zadru bi znatno skratila pomorski put brodova s robom za Uniju koji inače pristaju na Sjevernom moru. Razgovara se i o mreži brze željeznice i o nogometnom stadionu koji će koristiti energiju sunca.

Kineski turisti na Plitvicama

I kineskim turistima na Plitvicama će kineski policajac rado pomoći da se snađu.

Zabrinutost Bruxellesa

Za Europsku uniju je kineski angažman na istoku Europe osjetljivo pitanje. Na godišnjim sastancima skupine 16+1 – sljedeći će biti održan u travnju u Hrvatskoj – Peking sa zemljama iz srednje i istočne Europe zajedno raspravlja o infrastrukturnim, tehnološkim, poljoprivrednim i turističkim projektima, nerijetko financiranima kreditima kineskih banaka. Bruxelles ima razloga za zabrinutost da time Kina, u toj gospodarskoj ovisnosti EU-članica, sve više širi utjecaj i u samoj Europskoj uniji. Na primjer, prije tri godine su upravo Grčka, Mađarska, Hrvatska i Slovenija blokirale zajednički stav Europske unije o kineskim teritorijalnim pretenzijama na Južnom kineskom moru. U svakom slučaju, europska sloga tako ne izgleda.

Istovremeno, te države i dalje ubiru milijarde iz fondova Europske unije. Jedan od najvažnijih projekata kojim se simbolizira razvoj Hrvatske je trenutno 2.374 metra dugačak most prema Pelješcu. O njemu se razmišlja već godinama, ali uvijek je ostajalo pitanje tko će to platiti. Iznosom od oko 350 milijuna eura od ukupno 420 milijuna eura troškova sada Bruxelles doslovce želi graditi mostove kako bi se južni krak Hrvatske spojio s ostatkom zemlje, bez da se mora prijeći u susjednu Bosnu i Hercegovinu – i bez da se na taj način napušta i onda opet ulazi u Europsku uniju.

Posao gradnje mosta je na koncu dobila jedna kineska tvrtka, što je novina za projekt koji s 85% financira Europska unija. Državna China Road and Bridge Corporation (CRBC) je dala ponudu bitno nižu od europskih konkurenata i s obećanjem da će most biti gotov šest mjeseci ranije. Austrijski koncern Strabag i konzorcij talijanskog Astaldija i turskog Ictasa su uložili žalbu zbog nelojalne konkurencije i damping-cijena. No kinesko veleposlanstvo u Zagrebu govori o „pozitivnom signalu" i drugim kineskim investitorima.

Projekt CRBC u Ruandi

U projektu CRBC u gradnji prometnice u Ruandi nije bilo problema zaposliti lokalnu radnu snagu. Ali u projektu u Europskoj uniji koji dobrim dijelom i plaća EU je veliko pitanje, tko će doista graditi most prema Pelješcu i kolika će mu biti plaća.

Tko će to doista raditi?

Na kraju je ostalo tek obećanje kako će Bruxelles dobro gledati, tko će raditi na tom mostu: hrvatski radnici ili će većina biti kineski gastarbajteri kakve ta zemlja često šalje na slične projekte u svijetu. Jer kineskoj građevinskoj tvrtki je već dozvoljeno da sama odredi plaće svojih kineskih radnika na gradilištu, makar se ono nalazi u Europskoj uniji. To zapravo znači da se tako Kinezima doista pruža nepoštena tržišna prednost.

I u hrvatskom gradiću Komarni vlada zabrinutost da će ubrzo biti preplavljeni Kinezima: „To izgleda kao da tu želi doći skupina vanzemaljaca", kaže nam gradonačelnik. Činjenica da se i oni moraju naviknuti na goste iz Kine – bili oni turisti ili radnici – izgleda da je dio velikog plana.

Jer na koncu sve će se svesti na to da će se i Hrvatska, baš kao i druge zemlje, toliko zadužiti da će to morati platiti novcem koji će dobiti od još više turista iz Kine. To možda zvuči kao win-win posao, ali tu su oba dobitnika na strani Kine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva