Što kemijska postrojenja rade usred urbanih cjelina? | Priča dana | DW | 30.07.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Priča dana

Što kemijska postrojenja rade usred urbanih cjelina?

Kemijska postrojenja u neposrednoj blizini velikih gradova u Njemačkoj nisu rijetkost. Na primjer BASF pored Mannheima, Bayer pored Kölna. To je rizik, ali prije svega prednost, smatraju stručnjaci.

Kemijska industrija Porajnja, regije u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, koji također uključuje i kemijski park Leverkusen - jedna je od najvećih lokacija kemijske industrije u Europi. Preko 260 kemijskih poduzeća, koja zapošljavaju više od 70.000 ljudi, često su povezana u takozvane kemijske parkove. Od Wesselinga na jugu do Dormagena na sjeveru.

Svoja postrojenja u neposrednoj blizini Kölna imaju Bayer, ExxonMobil, Chemical, Ineos, Covestro ili Lanxess. No, da bi se shvatilo kako to veliki gradovi i kemijski parkovi egzistiraju u tako neposrednoj blizini, mora se baciti pogled na dugu industrijsku povijest Porajnja.

Carl Leverkus i tvornica boja

Bayer Phenacetin-Betrieb Elberfeld im Jahr 1888.

Prapočeci kemijske velesile - pogona Bayera u Elberfeldu krajem 19. stoljeća

Prije svega je Rajna, kao transportni put za masovnu robu, bila presudna da se krajem 19. stoljeća mnogi kemijski koncerni stacioniraju baš u ovoj oblasti. Grad Leverkusen je zahvaljujući industriji dobio i ime: kemičar Carl Leverkus je 1860. preselio svoju tvornicu ultramarina iz Wermelskirchena u Wiesdorf na Rajni. 20-ak godina kasnije,preteča današnjeg međunarodnog kemijskog koncerna Bayer se iz mjesta Elberfeld (današnji dio Wuppertala) koje mu je postalo premalo, preselio u Wiesdorf. Zahvaljujući tvornici Leverkus već su na obali Rajne bili postavljena sva najvažnija postrojenja.

S obzirom na to da su poslodavci bili zainteresirani da radnicima omogući kratak put do posla, gradila su se naselja u neposrednoj blizini tvornica. Tako su mjesta rasla u gradove, a tako je nastao i današnji Leverkusen. Zbog toga se do danas stambena naselja nalaze tik pored tvornica. Istodobno je industrija otvarala sve više radnih mjesta, što je u dovelo do doseljavanja u sve više stanovnika u gradove poput Kölna.

Tijekom tzv. njemačkog privrednog čuda nakon Drugog svjetskog rata znatno su porasle kompanije koje su smještene u Porajnju.Na prijelazu milenija su restrukturiranjem od pojedinačnih kemijskih tvornica i postrojenja nastali takozvani kemijski parkovi. Ideja je bila da na jednom području različita poduzeća povežu svoju proizvodnju, iskoriste sinergiju i izgrade neophodnu infrastrukturu i to se razvijalo s uspjehom.

Izvozni hit

Infografki Map Explosion Chempark EN

Kemijsko Porajnje

„Model njemačkih kemijskih parkova je izvozni hit", kaže Ernst Grigat. Doktor kemije je preko deset godina rukovodio kemijskim parkom s tvornicama u Leverkusenu, Dormagenu i Krefeld-Uerdingenu. Grigat kaže da su u Kini izgrađene na tisuće kemijskih parkova po uzoru na njemačke. Jer, koncentracija stručnjak i resursa omogućavaju bolji sigurnosni menadžment i zaštitu okoliša.

Osim toga, kemijska regija u Porajnju je imala dodatnu prednost u svjetskoj tržišnoj utakmici. Koncentracija kemijskih parkova omogućila je tvornicama međusobnu suradnju, kaže Grigat. „Postoji vrlo jak savez među tvornicama u Porajnju između Dormagena, Leverkusena i Wesselinga." Pored toga regija ima pristup morskim lukama, nalazi se na križanjima mnogih europskih transportnih pravaca i povezan je na jedinstveni cjevovodni sustav, kroz koji se može prevesti 50 posto svih tvari. „Kelnjani možda to ne znaju", napominje Grigat, „ali Köln je glavni kemijski grad Njemačke, možda čak i Europe".

Ali, zar nije opasno da se kemijska produkcija locira tako blizu gradova? To ne mora značiti, kaže Grigat. Naravno da postoje kemijski poluproizvodi koji mogu biti opasni. Ali, značajna prednost je, kaže ovaj stručnjak, ta što u kemijskim parkovima postoje neophodne sigurnosne strukture, posebno osposobljene vatrogasne jedinice za rukovanje opasnima tvarima.

Zbog toga se nova poduzeća smještaju direktno u kemijske parkove, kako bi se pravno osigurala. Također i tvornice, koje su nekada bile u industrijskim zonama, a koje su se zbog ubrzanog širenja gradova sada našle usred grada, radije bi se preselile u neki od kemijskih parkova. I prema Grigatu, oni se planiraju na tako velikoj površini, da se sigurnosna udaljenost može održati unatoč blizini gradova.

No usprkos tomu,rizik ostaje što je pokazala i eksplozija koja je početkom tjedna u Leverkusenu odnijela nekoliko ljudskih života a stanovnicima okolnih mjesta će još neko vrijeme zadavati brige zbog nejasnoća oko toga do koje je mjere je oblak koji se razvio nakon eksplozije spremnika organskog razrjeđivača zagadio okoliš.