Što je uzrokovalo eksploziju u Bejrutu? | Panorama | DW | 06.08.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Panorama

Što je uzrokovalo eksploziju u Bejrutu?

Uzrok katastrofe u Libanonu, u kojoj je stradalo preko 100 i ozlijeđeno nekoliko tisuća ljudi, očito je bio amonijev nitrat. Tvar u obliku kristala koristi se i u poljoprivredi. Može imati razornu moć.

Sudeći po navodima libanonskog premijera Hasana Diaba, razornu eksploziju u Bejrutu je prouzročila vrlo velika količina amonijevog nitrata. Materijal potječe s jednog teretnog broda, koji je zbog tehničkih problema u Bejrutu zaustavljen 2013. Nalazio se na putu od Gruzije prema Mozambiku.        

Oko 2.750 tona opasne tvari je od tada bilo uskladišteno u luci u Bejrutu, i to bez ikakvih sigurnosnih mjera.

Što je amonijev nitrat?

To je bijela sol, u obliku kristala. Bez mirisa. Relativno jeftino se može proizvesti iz amonijaka i dušične kiseline. Vrlo lako se topi u vodi, uglavnom se koristi kao gnojivo u poljoprivredi, obzirom da sadrži dovoljno dušika potrebnog za rast biljaka.

Bez primjesa amonijev nitrat nije opasan. Ali je vrlo osjetljiv na toplinu. Na 32,2 stupnja Celzijeva amonijev nitrat mijenja svoje kristalno uređenje. Ukoliko se na jednom mjestu nalaze veće količine amonijeva nitrata, on se zagrijava. Ako se radi o vrlo velikim količinama, on je zapaljiv. Na 170 stupnjeva Celzijevih počinje njegova razgradnja na vodu, dušik i kisik – što objašnjava i razornu eksplozivnu moć. 

Moguće je da je eksploziji u skladištu amonijeva nitrata prethodio požar u susjedstvu, u lučkom području – u kojem je bilo uskladišteno ili streljivo ili pirotehnika.

Bejrut nakon razorne eksplozije

Bejrut nakon razorne eksplozije

Stroge sigurnosne mjere

Amonijev nitrat se u mnogim zemljama smije koristiti samo uz pridržavanje strogih sigurnosnih propisa. Jer se već odavno zna koliko je ovaj materijal opasan, odnosno koliko može biti opasan.

Prije gotovo 100 godina (1921.) u njemačkom Ludwigshafenu je, u jednoj tvornici amonijaka u sklopu BASF-a, eksplodiralo 400 tona amonijeva sulfata. U dvije kratke eksplozije koje su uslijedile jedna nakon druge tada je poginulo 559 osoba, a 1977 ih je ozlijeđeno. Tvornica je većim dijelom bila uništena. Eksploziju se čulo čak i u Münchenu, udaljenom 300 kilometara. Tlačni val koji je nastao nakon detonacije u Bejrutu mogao se, sudeći po medijskim izvještajima, osjetiti i na Cipru, udaljenom oko 200 kilometara.

Tianjin nakon eksplozije 2015.

Tianjin nakon eksplozije u kolovozu 2015.

Slike iz Bejruta podsjećaju na katastrofalnu kemijsku nesreću 2015. u kineskom lučkom gradu Tianjinu. Tamo se u jednom skladištu za opasne tvari nalazili 800 tona amonijevog nitrata i brojne druge tvari. U razornim eksplozijama je poginulo 173 ljudi, cijeli jedan gradski kvart je uništen.

2013. je u eksploziji amonijevog nitrata u Teksasu stradalo 14 ljudi. U francuskom Toulousu je 2001. u eksploziji amonijeva nitrata poginula 31 osoba.

Omiljen i kod terorista

U Njemačkoj je korištenje ove tvari definirano Zakonom o eksplozivu. Amonijev nitrat su u prošlosti za svoje napade koristili i razni teroristi. Radi se o visoko-eksplozivnom materijalu, koji se može nabaviti relativno lako i relativno povoljno.

Teoretičar zavjera i fanatičar opsjednut oružjem Timothy McVeigh za teroristički napad na zgradu američke vlade u Oklahoma Cityju 1995. je koristio upravo smjesu koja je sadržavala i amonijev nitrat. A koristio ga je i desničarski terorist Anders Behring Breivik – za svoj napad autobombom u Oslu 2011.

Preporuka uredništva