Što Biden može naučiti iz prošlosti? | Politika | DW | 20.01.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

SAD

Što Biden može naučiti iz prošlosti?

„Together United“ ili „Zajedno ujedinjeni“ – to je moto inauguracije Josepha Bidena. Kaže da želi ujediniti SAD. Ali, to je herkulovski zadatak pred kojim se već nalazio jedan američki predsjednik.

Joseph Biden

Biden dolazi...

Kada u ovu srijede tijekom inauguracije Josepha Bidena zapjeva Lady Gaga, točno 14 dana nakon upada Trumpovih pristalica u Kapitol, Biden želi poslati upravo ovaj signal: zemlja, koja je podijeljena kao rijetko kad prije u svojoj povijesti, pod njegovim vodstvom bi se trebala ujediniti. „Klasično značenje inauguracije je predavanje vlasti u jednoj mirnoj ceremoniji“, kaže Jürgen Matschukat, stručnjak za američku povijest sa Sveučilišta u Erfurtu. Ali, što je ovaj put drugačije? To nam pokazuje pogled u udžbenike povijesti.

Najvidljiviji znak mirnog prijenosa vlasti je oduvijek bio, nakon što je George Washington 30. travnja 1789. kao prvi američki predsjednik uopće položio zakletvu na Ustavu SAD-a, nazočnost prethodnog predsjednika na ceremoniji stupanja njegovog nasljednika na vlast. Dosadašnji američki predsjednik Donald Trump je više puta najavljivao da neće nazočiti ceremoniji. Ritualu u srijedu će nazočiti manje publike, što zbog pandemije koronavirusa, što zbog briga oko mogućeg izbijanja nasilja – ona će biti uglavnom virtualna.

Donald Trump

...a Trump odlazi...

Inauguracija Jeffersona bez prethodnika

Trumpova najava da neće nazočiti inauguraciji budi određene uspomene u američkom društvu. Thomas Jefferson je 4. ožujku 1801. u pratnji kongresmena i policijskih časnika ušao u zgradu parlamenta u Washingtonu - Kapitol je tada još uvijek bio u izgradnji – i točno u podne položio prisegu. Svirao je mornarički orkestar. I jedno i drugo je uobičajeno i danas. Bila je to prva inauguracija u novom glavnom gradu i istovremeno prva na kojoj nije bio prethodnik – John Adams.

Isto se ponovilo više puta u povijesti, npr. kada je „krivac" bila iznenadna smrt aktualnog predsjednika. To se dogodilo 22. studenog 1963. godine u 14 sati i 38 minuta po lokalnom vremenu, kada je Lyndon B. Johnson prisegu položio u predsjedničkom avionu, na aerodromu u Dallasu. Dva sata prije toga je preminuo predsjednik John F. Kennedy, od posljedica atentata. Pored Johnsona stajala je Kennedyjeva udovica Jacqueline. Na njezinom roza Chanel kostimu još uvijek su bili tragovi krvi njenog pokojnog supruga.

Noćna mora je gotova, Ustav funkcionira"

Ni Ričard Nixon nije nazočio svečanosti na kojoj je njegov dotadašnji zamjenik Gerald Ford 8. kolovoza 1974. u Bijeloj kuće položio prisegu. Nixon je u televizijskom govoru objavio da se povlači s funkcije, nakon što je postalo jasno da će ga Kongres SAD-a opozvati zbog skandala Watergate. Prve Fordove riječi upućene građanima Amerike trebale su djelovati optimistično: „Dragi moji američki sugrađani“, kazao je Ford, „naša duga noćna mora je gotova, naš Ustav funkcionira".

Lyndon B. Johnson polaže prisegu

Lyndon B. Johnson polaže prisegu

Samo 25 godina kasnije i nakon četverogodišnjeg mandata Donalda Trumpa, Josephu Bidenu bi upravo to mogao biti primjer. „Podijeljena zemlja, sve veća nesloga između dvije američke stranke, sve to se zaoštrilo od 1970-ih godina", kazao je povjesničar Jürgen Matschukat u razgovoru za DW. On Trumpa vidi kao „efekt jednog narastajućeg konflikta između dva različita tabora – između grada i sela, kao i pobjednika i gubitnika u jednom sve više globaliziranom svijetu". Matschukat dodaje: „Predugo smo to ignorirali."

Ali, Sjedinjene Američke Države su već jednom bile tako podijeljene kao danas - nakon Američkog građanskog rata 1869., kada je Andrew Johnson predao vlast Ulyssesu S. Grantu. „Ta promjena vlasti je okončala možda najdramatičniju fazu američke povijesti", smatra naš sugovornik. „Činjenica da odlazeći predsjednik nije bio nazočan, odražavala je podijeljenost zemlje, kao i ovaj put."

Rasizam dijeli Ameriku – i danas

Podjelu neću tolerirati, izjavio je Abraham Lincoln (1809.-1865.) već uoči četverogodišnjeg secesionističkog rata (1861.-1865. godine). U reakciji na izbor Lincolna za predsjednika Amerike – umjerenog političara i protivnika ropstva – najveći broj država s američkog juga je u zimu 1860/1861. istupio iz Unije. A rat u kojem su živote izgubile stotine tisuća ljudi uzeo je maha. Rat je završen bitkom kod Appomattoxa 9. travnja 1865, a Lincoln umire nakon što je na njega pucano u atentatu 15. travnja iste godine.

Glavni uzrok građanskog rata bilo je ropstvo. Činjenica da rasizam i danas dijeli zemlju, kao što kaže historičar Matschukat,  je „središnji faktor" političkih konfrontacija u SAD-u. U tom smislu je Barack Obama bio uzdanica, dodaje on. Milijun i 800 tisuća ljudi je htjelo biti na licu mjesta u trenutku kada je 20. siječnja 2009. prvi crni predsjednik položio prisegu. To je bila demonstracija multikulturalnosti SAD-a. Istina, svirao je kao i uvijek mornarički orkestar, ali ono što je dirnulo srca ljudi bio je nastup Arethe Franklin. Pjevala je neslužbenu himnu SAD-a: „My Country, ‘Tis of Thee".

Pogledajte video 02:52

Trumpovi simpatizeri u Poljskoj

To je zapravo oda slobodi. „Zemlja u kojoj su umrli moji očevi“, stoji u tekstu, „zemlja ponosa očeva hodočasnika, neka vapaj za slobodom odzvanja sa svake planinske padine! ". Patriotska pjesma Samuela  Francisa Smitha, koju je napisao 1831. godine, podsjeća na samosvijest Amerikanaca nakon proglašenja neovisnosti 1789. godine.

„Tu je riječ o slobodi i pravu da se stremi ka sreći“, podsjeća Matschukat. „Ova obećanja dana su svim ljudima, ali od starta su neki bili izuzeti." Žene, Afroamerikanci i druge manjine – oni su se morali izboriti za ta prava: „Konflikt se provlači kroz čitavu američku povijest a posljednjih godina je kulminirao", analizira povjesničar i naglašava da je „ono što spaja istovremeno i ono što razdvaja".

Ove srijede će osim Lady Gage nastupiti i pjevačica i glumica Jennifer Lopez. Ispod Kapitola bi trebala biti upriličena i umjetnička instalacija. Za inauguraciju budućeg predsjednika Josepha Bidena i njegove potpredsjednice Kamale Harris mnoge zvijezde su najavile i svoje nastupe povodom inauguracije. Tako će glumac Tom Hanks voditi specijalnu TV-emisiju „Celebrating America" (Slavimo Ameriku). Nakon četiri godine Donalda Trumpa i njegove mantre „Make America Great Again" sada je na potezu Joseph Biden - da to obećanje ispuni, ali na svoj način.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!

Preporuka uredništva