Što će brodograditelji bez brodogradilišta? | Gospodarstvo | DW | 17.05.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Što će brodograditelji bez brodogradilišta?

Nakon dugogodišnje ponosne tradicije brodogradnje u Puli i Rijeci, tamo se više neće niti upisivati učenike za brodograđevna zanimanja. Zašto i bi: u tamošnjim brodogradilištima je više od 4.000 radnika ostalo bez posla.

Tradicija gradnje velikih brodova koja u Puli datira od 1856. godine, u ovoj se godini urušila poput kule od karata u brodogradilištima Uljanik u Puli i 3. maj u Rijeci. Sada, kao posljedica toga, mijenjaju se i srednje tehničke škole u tim gradovima.

Sandra Balde, ravnateljica Tehničke škole u Puli kaže da slijedeće školske godine neće upisivati zanimanje brodograđevni tehničar te da oni koji krenu u prvi razred te škole neće moći birati niti jedno drugo usmjerenje koje je isključivo vezano za rad u brodogradnji.

Ravnatelj pulske Industrijsko-obrtničke škole Petar Gavrić kaže da su godinama nudili upis za zanimanja brodograditelj i brodomehaničar. Dodaje da za njih nema interesa već nekoliko godina te da stoga nisu predvidjeli upis učenika u brodograđevna zanimanja u prve razrede školske godine 2019./2020.

A Evica Kozera, ravnateljica Strojarsko brodograđevne škole Rijeka veli da za mjesec dana ne planiraju upisati ni jednog učenika u bilo kojem zanimanju vezano uz brodogradnju. Pojašnjava da je to posljedica stanja u brodogradnji i nemogućnosti dobivanja bespovratne stipendije od Ministarstva gospodarstva za zanimanje brodski mehaničar.

Radnik u brodogradilištu

Zašto bi se školovali radnici brodogradilišta kad su najveća brodogradilišta u Hrvatskoj morala zatvoriti vrata?

Stolari umjesto brodskih mehaničara

Balde pojašnjava da su prije dvije godine upisali 12 učenika u prvi razred za brodograđevnog tehničara te da su oni zajedno u razredu s drugih 12 učenika smjera računalnog tehničara za strojarstvo.

"Međutim, krajem veljače dobili smo dopis od Ministarstva znanosti i obrazovanja, a koji se odnosi na sve hrvatske škole. Prema tome, od jeseni više nije moguće kombinirati program obrazovanja u koji spada brodograđevni tehničar i strukovni kurikulum (strojarski računalni tehničar)", pojašnjava nam ravnateljica pulske Tehnička škola obrazlažući što je prethodilo odluci o ukidanju mogućnosti upisivanja novih učenika za zanimanje brodograđevni tehničar.

Ravnateljica Strojarsko brodograđevne škole Rijeka kaže da su do ove školske godine učenici u zanimanju brodski mehaničar dobivali mjesečnu stipendiju od 900 kuna, 10 mjeseci u godini. "Hrvatski zavod za zapošljavanje ne tretira to kao deficitarno zanimanje pa od Ministarstva gospodarstva učenici više ne dobivaju stipendiju. Zbog navedenog, a i zbog stanja u brodogradnji, odlučili smo maknuti to zanimanje te umjesto toga vratiti stolare koji imaju navedenu bespovratnu stipendiju od države", pojašnjava Evica Kozera.

Dodaje da su prije godinu dana posljednji put upisivali učenike u usmjerenje brodski mehaničar te da u čitavoj školi sada imaju svega nekoliko učenika za to zanimanje, budući su se stjecajem okolnosti neki učenici ispisali.

A kako je u drugim školama? Petar Gavrić kaže da zbog stanja u Uljaniku nitko od učenika nije tražio promjenu usmjerenja ili škole, već su imali problem praktične nastave u Uljaniku, no to su riješili prebacivanjem učenika kod obrtnika i u druge tvrtke. Na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu imali su zahtjeva za promjenu studija, sa brodogradnje na strojarstvo. No, voditeljica studentske službe Andreja Eškić kaže da to nije realizirano jer studenti nisu zadovoljavali interne kriterije prijelaza. Dodaje da su ti kriteriji nešto ublaženi za iduću akademsku godinu pa je pretpostavka da će i prijelaznika biti više.

Brodogradilište 3. maj u Rijeci

I u Puli i u Rijeci ostaje gorak okus ne samo zbog zatvaranja brodogradilišta, nego i zbog kraja duge tradicije brodogradnje.

Novi brodograditelji u Rijeci i Zagrebu

Dekanica Tehničkog fakulteta u Rijeci Jasna Prpić-Oršić kaže da u ovoj akademskoj godini nije bilo zamolbi studenata za prijelaz sa studija brodogradnje na druge studije fakulteta, a sada ih tu studira više od 150, dok na jesen očekuju da će upisati novih 90 studenata tog usmjerenja. Jednak broj, dakle 90 novih studenata na studiju brodogradnje, na jesen očekuju i na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Dakle, s jedne strane srednje škole od jeseni ne upisuju učenike u usmjerenju brodogradnja, a s druge strane fakulteti nastavljaju s upisima u tom pravcu kao da se pulskoj i riječkoj brodogradnji ništa nije desilo i kao da nije isparilo više od 4.000 radnih mjesta u pogonima za gradnju brodova. Međutim, dekanica riječkog Tehničkog fakulteta objašnjava da studiranje brodogradnje i mogućnost zapošljavanja ne bi trebalo isključivo povezivati s posrnulim brodogradilištima.

"Sasvim je sigurno da brodograđevna industrija u Europi i svijetu ima perspektivu, ali nedvojbeno i u ovom kraju. Ono o čemu se u javnosti malo zna je da u Rijeci i okolici djeluje oko 40-ak većih i manjih tvrtki koje se samozatajno bave projektiranjem u brodogradnji i koje svoje usluge vrlo uspješno prodaju na europskom i svjetskom tržištu. Takve brodograđevne tvrtke iz okruženja redovito kontaktiraju Tehnički fakultet i raspituju se o studentima koji su pred završetkom ili su završili studij. Može se istaknuti da mnogi studenti nalaze posao u struci još za vrijeme studija", zaključuje Prpić-Oršić.

Stručnjaci se traže

Istog je stava i dekan splitskog fakulteta. Kaže da postoji potreba tržišta rada za stručnjacima brodograđevnih usmjerenja bez obzira na stanje u brodogradilištima. "Većina njih prva radna iskustva imaju već kao studenti završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija", naglašava Sven Gotovac.

Mišljenja da se s Uljanikom i 3. majem ne gase inženjerska zanimanja uvjerenja je i Sandra Balde. Kaže da idući mjesec planiraju upisati jedan čitav razred u program strojarskog računalnog tehničara kao nadomjestak kombiniranom razredu s brodograđevnim tehničarima.

"Program pokriva područja iz automatizacije, numerički upravljanih alatnih strojeva i energetike. U izbornom strukovnom modulu nude se nastavni predmeti Dizajniranje proizvoda pomoću računala, Roboti i manipulatori, Nekonvencionalni postupci obrade, Obnovljivi izvori energije...", nabrojala nam je ravnateljica Tehničke škola Pula što će novi polaznici učiti u razredu gdje su dugi niz desetljeća učenici učili o brodogradnji.

Brodica Remia Plasta, u pozadini je i Betina

"Velika" brodogradnja u Hrvatskoj prolazi crne dane - ali to nipošto ne znači da se u Hrvatskoj više ne grade i ne projektiraju manje brodice i plovila. Stručne radne snage će trebati i oni.

Maturanti neće nastaviti obrazovanje za brodograditelje

Maturanti Tehničke škole u Puli, koji su se protekle četiri godine školovali za brodograđevnog tehničara, ne skrivaju ogorčenje zbog propasti velikih brodograditelja. O nastavku daljnjeg obrazovanja u usmjerenju brodogradnje više ni ne pomišljaju. Jedan od učenika, Ivan Vučerić, rekao nam je da je zaista zgrožen sa situacijom u Uljaniku.

„Žao mi je što je propala tvrtka koja je hranila mnogobrojne pulske obitelji. Kad sam se upisivao u srednju školu brodogradnja me zanimala, ali sada sam odlučio krenuti u nekom sasvim drugom smjeru i upisati kineziologiju", veli Vučerić.

Njegov školski kolega Darko Tomičić kaže da je Pula desetljećima imala jaku brodogradnju i kada se upisivao u srednju školu mislio je da je upravo brodogradnja pravi izbor. „U 3. razredu promijenio sam mišljenje o upisu na fakultet brodogradnje jer se već onda nazirala loša situacija u Uljaniku. Namjeravam upisati informatiku u Rijeci jer u tome vidim budućnost. Strašno je da je ovako velika tvrtka propala zbog pojedinaca i nečijih interesa", zaključio je Tomičić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka uredništva