Španjolska pati zbog svoje poljoprivrede | Priča dana | DW | 14.09.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Gospodarstvo

Španjolska pati zbog svoje poljoprivrede

Prevelika potrošnja vode, previše nitrata u tlu - u Španjolskoj industrijalizirana poljoprivreda krši sve ekološke propise. Za sada reagiraju samo ekološki aktivisti. Politika se ne želi zamjeriti poljoprivrednom lobiju.

Pokrajina Murcia na španjolskoj sredozemnoj obali ubraja se u najsušnija područja na Pirinejskom poluotoku. Ova regija između Valencije i Andaluzije živi od turizma i poljoprivrede. No dio španjolske poljoprivrede krši sve ekološke propise, šteti okolišu i turizmu – i to ne samo u toj regiji.

Unatoč krajoliku koji podsjeća na pustinju, u Murciji rastu mnoge vrste voća i povrća, a na ogromnim farmama se uzgajaju svinje. To, naravno, traži puno vode. Osim toga, mnogi su dugo ignorirali činjenicu da tlo i podzemne vode sadrže znatno više nitrata nego što je to u Europskoj uniji dozvoljeno. To je problem i u drugim dijelovima Španjolske.

„Koristi se previše gnojiva", žali se Rafael Alvarez, agronom iz Madrida. I dodaje da, osim toga, ni kanalizacija i sustav otpadnih voda ne funkcioniraju baš najbolje. EU je uvijek iznova opominjao Španjolsku. I Greenpeace je upozorio na negativne učinke na okoliš koji su posljedica naglog razvoja uzgoja stoke.

Kada je prije nekoliko tjedana na površinu jezera Mar Menor u Murciji isplivalo mnoštvo mrtvih riba, bilo je jasno da su španjolske vlasti jednostavno predugo zanemarivale problem. Mnogi u Murciji i u drugim dijelovima Španjolske bez dozvole sade voće i povrće ili uzgajaju stoku – ekolozi procjenjuju da se samo oko Mar Menora ilegalno navodnjava između 8.500 i 10.000 hektara.

Mar Menor

Mar Menor: prljava voda i mrtve ribe

Moćan lobi poljoprivrednika

Alvarez već godinama pokušava uvjeriti Španjolce da ne mogu samo tako navodnjavati i gnojiti, nego da to mora biti kontrolirano. I da je voda ograničeni prirodni resurs. No on smatra da nisu samo seljaci krivi. Po mišljenju ekoloških organizacija, u slučaju Murcije problem je i u razvoju turizma. Naime, prije 20 godina počelo se intenzivno graditi na 22 kilometra dugom i uskom dijelu koji dijeli lagunu jezera od Sredozemnog mora. Tu su niknuli vikendice, tereni za golf i hoteli. I tako od nekadašnjeg biotopa nije ostalo ništa osim smrdljive vode u kojoj samo još alge uspijevaju.

Vlada pokrajine Murcia, koju mnogi smatraju korumpiranom, zatražila je od španjolske vlade da ovo jezero proglasi zonom katastrofe, kako bi se poreznim novcem popravilo ono što je uništilo privatno gospodarstvo. Savezna ministrica za regionalnu politiku Isabel Rodriguez je to odbila. No zato je ministrica za zaštitu okoliša Teresa Ribera Murciji obećala 317 milijuna eura kako bi se očistio Mar Menor i smanjila šteta za turizam.

A španjolski ministar poljoprivrede Louis Planas šuti. Nitko se ne želi zamjeriti moćnom lobiju poljoprivrednika.

Ekološki aktivisti prosvjeduju, ali političari (još) ne reagiraju (Mar Menor, 21.8.2021.)

Ekološki aktivisti prosvjeduju, ali političari (još) ne reagiraju (Mar Menor, 21.8.2021.)

Problematične EU-subvencije

Natalia Bellostas, direktorica državnog agrarnog instituta INTIA iz Pamplone, smatra kako je svima jasno da „moramo smanjiti našu potrošnju mesa". Ona se zalaže za raznolikiju poljoprivredu, s manjim seoskim imanjima: „Ne može biti dobro ako smo, primjerice, u mojoj regiji Navarri prije imali 1.000 proizvođača mlijeka, a sada ih je 100." Ona je uvjerena da su nužne veće cijene za kvalitetne proizvode kako bi se spriječila industrijalizacija poljoprivrede.

Drugi pak vjeruju da su nužne bolje nacionalne i europske kontrole. „Ovdje većina reagira tek kada dođe pritisak iz Bruxellesa", kaže Xose Portas, stočar iz regije Galicije.

No i privatna kućanstva vrlo sporo prihvaćaju nužnost postavljanja bačvi za skupljanje kišnice ili kompostiranja. Na mnogim mjestima je privatni bazen postao standard. „A upravo je voda ono što nam nedostaje", kaže Alvarez. On smatra da su zato potrebni nacionalni program i ulagači koji će investirati u promjenu u španjolskom gospodarstvu.

Problem su i subvencije Europske unije koje se često uludo troše. Primjerice, za polja suncokreta koja se jednostavno nakon sadnje prepuštaju propadanju. I to nitko ne kontrolira.

Zato su ekološke udruge u Murciji pozvale na prosvjede 7. listopada, nakon što su već tjednima organizirali proteste direktno na Mar Menoru. „U stvari su svi krivi. U većini slučajeva to nisu loše namjere, nego nepoznavanje posljedica", kaže Alvarez.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva