Šest činjenica o odnosima Tajvana, Kine i SAD-a | Politika | DW | 03.08.2022

Upoznajte novu internetsku stranicu DW-a

Pogledajte beta verziju dw.com. Nismo još gotovi! Vaše mišljenje nam može pomoći da se poboljšamo.

  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Novo krizno žarište?

Šest činjenica o odnosima Tajvana, Kine i SAD-a

Kina je oštro reagirala na posjet predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu. Koja je pozadina kinesko-tajvanskog spora i koju ulogu tu igra SAD? I hoće li biti rata?

Unatoč upozorenjima i prijetnjama iz Pekinga, Nancy Pelosi, predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa, posjetila je Tajvan. Kina je zaprijetila protumjerama i koncentrirala vojne snage na suprotnoj strani Tajvanskog tjesnaca.

Evo nekoliko odgovora na pitanja o pozadini kinesko-tajvanskog spora i ulozi SAD-a:

1. U čemu se sastoji glavni sukob?

Kinesko vodstvo vidi Tajvan kao dio Kine. No, od prije 72 godine faktički postoje dvije kineske države: komunistička Narodna Republika Kina i Republika Kina, koja se službeno još uvijek tako zove, iako ju svi poznaju pod imenom otoka na kojem se nalazi – Tajvana.

Tajvan se od kraja osamdesetih godina od diktature razvijao u demokraciju. Otok spada u politički najstabilnije demokracije Azije. Kina je nasuprot tome komunistička narodna republika. Za današnjeg šefa partije i države Xija Jinpinga „ujedinjenje" s Tajvanom je „povijesna misija".

2. Što žele Tajvanci?

Većina Tajvanaca smatraju svoju državu neovisnom i žele očuvati barem status quo. Oni žele biti međunarodno priznati kao demokracija i odbijaju podčinjavanje diktatorskom sustavu kao u Kini. Nekadašnja tajvanska vlada čak je pretendirala na čitavu Kinu – što se odražava u današnjem službenom imenu Republika Kina. Od tog zahtjeva se odustalo 1994. Tada je Tajvan od diktature postajao demokracija.

3. Što SAD ima s Tajvanom?

Nakon diplomatskog priznanja Kine, u SAD-u je 1979. donesen zakon kojim se ta država obvezuje da će pomagati obrambene sposobnosti Tajvana. To se najčešće čini isporukom defanzivnog oružja. Nakon što je SAD do sada postupao „strateški dvosmisleno" u cilju zastrašivanja, predsjednik Joe Biden otišao je dalje od svojih prethodnika. On je više puta izjavljivao da je obrana Tajvana „obveza" SAD-a.

Osim toga, otok između Japan i Filipina ima i veliki strateški značaj – ne samo za Kinu. Tako je američki general Douglas MacArthur jednom prilikom nazvao Tajvan „nepotopivim nosačem zrakoplova SAD-a". Kada bi Kina osvojila Tajvan, bio bi to, po njegovim riječima, veliki korak u ambicijama velike sile da joj se otvore vrata prema Pacifiku.

Taiwan Taipei | Pressekonferenz: Nancy Peolosi und Tsai Ing-wen

Nancy Peolosi i tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen

4. Prijeti li vojna akcija Kine?

Opasnost da će Kina osvojiti Tajvan se povećala otkako je na čelu države Xi Jinping. Kina je odavno modernizirala prije svega mornaricu i zračne snage. Smatra se da će moćni predsjednik htjeti realizirati svoju namjeru dok je na vlasti. Jedan strani veleposlanik nedavno je rekao: „Nadam se da će Xi Jinping ostati na vlasti što duže. To bi značilo da bi vojno osvajanje Tajvana bilo odgođeno za daljnju budućnost.“

5. Zašto je Tajvan priznao samo mali broj zemalja?

Kina prisiljava na prekid kontakta s Tajvanom svaku državu koja želi imati diplomatske odnose s njom. Radi se o politici „jedne Kine", prema kojoj je Peking jedini legitimni predstavnik Kine. Pod kineskim pritiskom Tajvan je isključen i iz Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih organizacija. Trenutačno manje od dvadeset, uglavnom manjih zemalja, održava odnose s Tajvanom. Njemačka i SAD imaju neslužbena predstavništva u Taipeiu.

6. Zašto su razmirice značajne na međunarodnom planu?

Spor oko Tajvana spada u jedno od najopasnijih kriznih žarišta na svijetu. Poslije napada Rusije na Ukrajinu, širom svijeta zavladala je zabrinutost da bi Kina na sličan način mogla pokušati osvojiti Tajvan. Vojni sukob imao bi velike posljedice za globalno gospodarstvo. Ako spor između SAD-a i Kine eskalira, bio bi to sukob dviju nuklearnih sila.

Stručnjaci smatraju da bi rat oko Tajvana imao veće gospodarske posljedice nego rat u Ukrajini. Tajvan je 22. gospodarska sila na svijetu, industrijski vrlo razvijena i dobro umrežena u svjetsko gospodarstvo. Recimo, tajvanske tvrtke proizvode veliki dio poluvodiča, kojih ionako nema dovoljno. Zbog velike ovisnosti o kineskom tržištu njemačke tvrtke bile bi teško pogođene eventualnim sankcijama Zapada protiv Kine.

sb/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preporuka uredništva