Šareni novi Bundestag | Politika | DW | 24.10.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Oglas

Politika

Šareni novi Bundestag

Na konstituirajućoj sjednici (24.10.) novog saziva Bundestaga za njegovog predsjednika je izabran bivši ministar financija Wolfgang Schäuble. Ima još novina. I nisu sve pozitivne za demokraciju u Njemačkoj.

19. saziv Bundestaga ima rekordan broj članova, njih 709 što je 78 više nego u posljednjem sazivu. Novost je i broj stranaka koje su zastupljene u novom parlamentu. S Liberalno-demokratskom strankom (FDP), koja je ponovno nakon četverogodišnje pauze u Bundestagu i Alternativom za Njemačku (AfD) koja je po prvi put u saveznom parlamentu, sada u zgradi Reichstaga sjede zastupnici šest stranaka. Posljednji put je Bundestag brojao toliko zastupničkih klubova u pedesetima. Velike stranke Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) u svakom slučaju gube na utjecaju. Zbog ulaska dvije nove stranke u parlament ali i zbog slabijeg rezultata na izborima krajem rujna Uniji i SPD-u osjetno pada broj zastupnika.

Manje žena više zastupnika stranog podrijetla

I žene su u novom Bundestagu u manjem broju: samo 219 od 709 zastupnika su žene (31 posto). Njemačka je doduše po tom pitanju još uvijek ispred SAD-a gdje u zastupničkom domu sjedi samo 19,6 posto žena ali znatno iza Francuske s udjelom od 39 posto žena zastupnika ili Španjolske s 40 posto. „Krivci" za drastičan pad broja žena u Bundestagu su opet dvije nove stranke u Bundestagu AfD i FDP koje očito nisu pretjerano atraktivne za političarke. Za razliku od stranaka lijeve orijentacije koje u svojim redovima imaju i do 50 posto žena.

Deutschland 1. Sitzung im neuen Bundestag

Promjene pod kupolom Reichstaga

Zato je više zastupnika stranog podrijetla: 58, što je oko osam posto. To je više nego u prošlom sazivu, ali zato još uvijek neproporcionalno udjelu građana stranog podrijetla koji na razini Njemačke iznosi 22,5 posto. Najveći postotak zastupnika stranog podrijetla posjeduje stranačku iskaznicu jedne od lijevih stranaka u parlamentu. Zanimljivo je da su i u redovima desno populističkog AfD-a, koji ne slovi kao stranka koja je pretjerano na strani stranaca, nalazi osmero zastupnika stranog podrijetla. No pritom se ne radi o pripadnicima klasičnih useljeničkih zajednica nego o zastupnicima rođenima u Rumunjskoj, tadašnjoj Čehoslovačkoj kao i pripadnicima njemačke nacionalne manjine iz Kazahstana koji su u devedesetima doselili u Njemačku.

„Seniori" iz AfD-a

AfD se ne može pohvaliti samo „strancima" nego i „seniorima": od 11 zastupnika starijih od 70 njih osmero je iz AfD-a, među njima i 77-godišnji Wilhelm von Gottberg koji predstavlja ultradesno krilo svoje stranke i bori se za povratak bivših njemačkih područja Istočne Pruske „matici".

Najmlađi zastupnik, Roman Müller-Böhm, dolazi iz redova liberala i 24 su mu godine. On je u po prvi put u Bundestagu što se ne bi moglo reći za 60 posto njegovih kolega koji su pripadali i posljednjem sazivu Bundestaga.

Put u Bundestag je još uvijek najteži za zanatlije kojih je u novom sazivu Bundestaga samo 30 (među njima i socijaldemokratski zastupnik hrvatskog podrijetla Josip Juratović). Najzastupljenija struka u Bundestagu su pravnici iza kojih slijede ekonomisti i politolozi.