Švedski sto za bh. političare

Posljednjih desetak godina bilo je burno kada je riječ o odlukama pravosudnih institucija u BiH, koje su izazivale različite reakcije u nacionalnim političkim taborima. Od 2006. godine i apelacije Sulejmana Tihića Ustavnom sudu BiH u vezi sa simbolima RS, koji su nekoliko godina kasnije povučeni, pa do posljednje odluke o referendumu, koja ide „u korist" RS.  Grb i himna „Bože pravde" proglašeni su neustavnim, a RS do danas nije usvojila izgled grba, već je kao prelazno rješenje u upotrebi amblem.

Selektivan pristup

Ta odluka, kao i većina drugih za političke predstavnike iz RS je neprihvatljiva i praktično to je samo podgrijalo tezu o neodrživosti pravosudnih institucija u BiH, jer su, kažu u RS, nametnute od strane međunarodnih predstavnika.

Ukoliko je cijeli sistem neprihvatljiv, ustavno uređenje ili samo dio, poput pravosuđa, kako to da je onda pozdravljena odluka Suda BiH o odbacivanju optužnice za raspisivanje referenduma  u RS.

„Selektivan pristup svemu pa i pravdi,  od strane svih političkih aktera u BiH, uključujući i odnos prema odlukama Haškog tribunala je nažalost pravilo. Ono što po njihovom mišljenju ide njima u prilog, oni će to poštovati, ili u ovom slučaju tu instituciju. U suprotnom oni će biti i protiv odluke i protiv institucije. To je samo dokaz da još nemamo vladavinu prava, isti odnos prema odlukama suda koje treba poštovati bez obzira kome one išla u prilog. I to je taj odnos prema ovoj državi, ne samo kada su u pitanju pravosudne institucije, nego i sve druge, kao i svaki segment života. Njih ne zanimaju institucije, već samo interes“, kaže predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić.

Od kada „sređujemo“ pravosuđe

U cijeloj priči o odbacivanju sudskih odluka već godinama se održava strukturalni dijalog o reformi pravosuđa BiH, koji je uslijedio upravo nakon još jedne prijetnje referendumom i sastanka 2011. godine tadašnje visoke predstavnice EU Ketrin Ešton i predsjednika RS Milorada Dodika. To je predstavljeno kao „Dodikova pobjeda i sređivanje pravosuđa BiH od strane Ketrin Ešton“.

Juče (20.7.) održana je još jedna runda pregovora o strukturalnom dijalogu, bez bilo kakvih promjena, kao uostalom i u dosadašnjim pregovorima. Međutim iako su pravosudne institucije BH za RS neprihvatljive u ovom obliku, to ne sprečava političare da pozdrave neku odluku koja ide u njihovu korist. Predsjednik RS Milorad Dodik kaže da je ovakva odluka Tužilaštva BiH jedino ispravno rješenje koje potvrđuje da istrage o referendumu nije trebalo ni biti.

Slično misli i premijerka Željka Cvijanović: „To nije trebao biti predmet koji se trebao naći pred pravosudnim institucijama jer su svi postupali u skladu sa zaključkom Narodne skupštine RS koja se bavila pitanjem referenduma za šta je nadležna. Te institucije, šta god ja mislila o njima nisu trebale da se bave ovim pitanjem. Ovdje je pravosuđe uvučeno u politiku priču i obračune koje postoje u ovoj zemlji."

Kao „švedski sto"

Da ništa nije čudno u načinu na koji je komentarisana posljednja odluka Suda BiH, a koja se odnosi na referendum, smatra i novinarka Oslobođenja Gordana Katana: „Ovdje je isto kao u slučaju Dejtonskog mirovnog sporazuma iz koga svako izvlači za sebe ono što mu najviše odgovara.  Isto se postupa i sa odlukama koje su od interesa za jednu stranu, u ovom slučaju RS, pa se tako pozdravlja rad pravosudnih institucija od mnogih političara. U drugim situacijama znamo kakve reakcije odluke tih organa izazivaju".

Kao potvrda nepoštovanja pavosudnih institucija BiH je i činjenica da je Narodna skupština RS prije dvije godine usvojila Delaraciju o Danu RS kojom se odbacuje odluka Ustavnog suda po apelaciji Bakira Izetbegovića u vezi sa Zakonom o praznicima i proslavom 9. januara, ukoliko Ustavni sud BiH donese takvu odluku. Dakle, nekoliko mjeseci prije objavljivanja odluke Suda BiH.

„Posljednja odluka Suda BiH u vezi sa referendumom u RS samo je potvrdila da nije moguće identifikovati karakter krivičnog djela. Ovaj slučaj pokazuje kakvi bi trebali da budu sporovi na osnovu ustavom i zakonom i utvrđenim nadležostima pravosudnih organa i institucija", kaže profesor na Pravnom fakultetu u Banjaluci Mile Dmičić.

Žalba nastavlja proces

Slučaj referendum ipak nije završen jer Tužilaštvo BiH najavljuje žalbu. Sud je odbio optužnicu kojom su optuženi Siniša Karan, Dragoljub Reljić, Goran Zmijanac i Milan Petković zbog krivičnog djela "Neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH" o privremenoj mjeri kojom se obustavlja primjena Odluke o raspisivanju referenduma o 9. januaru kao Danu Republike Srpske. Sud je donio zaključak da nema elemenata o postojanju osnovane sumnje da su optuženi počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.