Šteta od poplave: Kada je osiguranje previše rizično

"Već smo očistile većinu prljavštine", kaže Marie-Ellen Krause. Ona u Mendenu u Sauerlandu vodi Villu Dominik, objekt za osobe s invaliditetom. Sredinom srpnja, nakon obilnih kiša u roku od nekoliko sati normalno mirni potok Hönne pretvorio se u bijesnu rijeku i poplavio velike dijelove središta grada u Mendenu. "Vreće s pijeskom koje smo postavili ispred svog doma nisu mogle zaustaviti poplavu", sjeća se Marie-Ellen Krause. U Villi Dominik živi 44 osobe uglavnom s težim invaliditetom. One imaju 24-satnu skrb.

Iz objekta se rijeka ni ne vidi, udaljena je oko 150 metara. No kad je Hönne prešao deset puta veću količinu vode od uobičajene, ušao je i u podrum objekta za invalide. Korisnici su na vrijeme smješteni na više spratove, a time i na sigurno - i kako je Hönne brzo nabujao, tako se brzo i vratio u svoje korito. No, materijalna šteta je ogromna. Procjenjuju se na oko pola milijuna eura, kaže Marie-Ellen Krause. To je velika svota za neprofitnu udrugu za osobe s tjelesnim i višestrukim invaliditetom e.V. (VKM). Krause ne zna kako prikupiti taj novac. 

Osiguratelji odmahuju rukom

Kada se udruga uselila u ovu zgradu 2009. godine, posebno su htjeli osigurati se od prirodnih nepogoda. Ali sva osiguravajuća kod kojih su to tražili su odbila. Očito su se još uvijek sjećali dodatnih troškova poplave 2007. godine. Tada su osiguravajuća društva morala duboko zaroniti u džep kako bi platila osiguranu štetu. I ne žele ponovno doživjeti tako nešto, ne u Mendenu.

Na kraju, VKM nije uspio sklopiti osiguranje od prirodne opasnosti, tj. osiguranje koje preuzima štetu u slučaju prirodnih događaja poput jake kiše, klizišta ili poplava. Osiguravajuće su tvrtke udrugu, barem neizravno, prisilile da sama snosi rizik od poplave.

A udruga to ne može, a to je sada svima sasvim jasno. Jer gdje bi ustanova za osobe sa posebnim potrebama mogla prikupiti pola miliona eura da bi mogla dalje raditi? Poplava je uništila dizalo bez kojeg se korisnici invalidskih kolica ne mogu prevesti s jednog kata na drugi. Katastrofa je također uništila četiri posebna transportera, protupožarni sustav, server alarma i još mnogo toga. Marie-Ellen Krause nada se pomalo privatnim donatorima, ali još više politici. 

Ko snosi rizike od klimatskih promjena?

Poplava je preplavila velliki broj socijalnih institucije u Njemačkoj, kao i obitelji i tvrtke. Procjene udruženja osiguranja GDV (General Association of the German Insurance Industry) kažu: samo 46 posto zgrada ima osnovno osiguranje. GDV odbija da zaključivanje takvog osiguranja bude zakonski propisano, dakle odbija da to bude obaveza za sve vlasnike zgrada:  industrija osiguravajućih društava ne može snositi posljedice klimatskih promjena sama, navodi GDV.

Zastupnik SPD-a u Bundestagu Sebastian Hartmann to vidi potpuno drugačije. U intervjuu za Deutsche Welle on se zalaže za elementrano osiguranje od prirodnih nepogoda za sve vlasnike kuća. On kaže da od države traži da izradi odgovarajuće modele. Slično razmišlja i premijer njemačke savezne zemlje Baden-Württembergov Winfried Kretschmann iz Zelenih. Vlasnici zgrada i imovine morali bi stvoriti zajednicu utemeljenu na solidarnosti, kaže on. U suprotnom će, kako kaže, šteta u okolišu u budućnosti teško moći biti prevladane. Predstavnici svih stranaka slažu se da će se ekstremni vremenski uvjeti povećati kao rezultat klimatskih promjena.

To je jš jedan razlog više za brzo pronalaženje rješenja za ovo pitanje. Zasad država uskače u pomoć s novcem poreznih obveznika. 400 milijuna eura hitne pomoći već je stavljeno na raspolaganje. Također se planira fond vrijedan milijarde. Ovo je namijenjeno pomoći osiguranim i neosiguranim osobama. Marie-Ellen Krause i njezino udruženje također bi trebali imati koristi od toga.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu