Štampa: Poraz migracione politike EU u BiH
27. novembar 2019
Migrantska kriza dobila je novi Hotspot i to je Bihać, piše švajcarski list Neue Zuercher Zeitung. Dolaskom zime, mnogi novinari i parlamentarci pohrlili su u ovo granično područje između BiH i Hrvatske, iako se tamo skupljaju izbjeglice od 2018. godine. "I dobro je što je tako, ali mnogi su izvukli pogrešne zaključke. Tako prvi program njemačke TV ARD rezimira kako se nisu ispunile nade međunarodne zajednice da će BiH, kao komplikovana i protivriječna državna tvorevina, postati gospodar nad izbjegličkom krizom. Kako to, molim lijepo, da Bosna ima kontrolu nad izbjegličkom krizom?", izražava svoje negodovanje novinar NZZ. Pojašnjava kako "migranti u BiH nisu pali s neba". Oni su došli iz EU-zemalja Grčke i Bugarske a onda preko Albanije, Srbije i Crne Gore završili u BiH. Svi oni, bez izuzetka, žele da se dokopaju EU. "Ovdje nije zakazala bosanska država već EU članice nisu u stanju da na svojim granicama izgrade funkcionirajući sistem za dodjelu azila, koji bi pustio u EU one kojima je potrebna zaštita a vratio one, kojima nije.
List navodi i da je situacija u Bihaću uistinu mizerna a da su četiri izbjeglička kampa premala da prime sve izbjeglice, koje stalno pristižu. Spominje i da je spremnost lokalnog stanovništva u Bihaću da pomogne migrantima na početku bila velika i nastavlja: "Ali već odavno se građani osjećaju ostavljeni na cjedilu. Ne samo od strane sopstvenih vlasti. Milioni eura, zbog straha od korupcije, ulijevaju se u Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM) i UNHCR. Oni bi trebali da obezbijede smještaj za migrante i izbjeglice. Sve više pljački i upada migranata u vikendice nije doprinijelo poboljšanju raspoloženja prema migrantima u Bihaću", piše NZZ, ističući kako je permanentno prisustvo besposlenih mladih muškaraca iz Pakistana, Afganistana, Sirije, Iraka i Irana štrapaciralo živce stanovnika Bihaća.
NZZ primjećuje i da je postupak hrvatskih graničara, ukoliko je tačno sve ono za šta se optužuju, neprihvatljiv, ali i da je "negodovanje zemalja Šengenskog prostora licemjerno". Zato, jer upravo te zemlje traže od Hrvata, koji žele da pristupe Šengenu, da zaustave ilegalne migracije na njihovim istočnim granicama. "Žalopojka o nedopustivim okolnostima na Balkanskoj ruti je opravdana. Ali ona mora biti upućena na pravu adresu. To nije Sarajevo ili Bihać već su to glavni gradovi EU i zemlje Šengena, koji bi svoju azilantsku politiku morale bolje i djelotvornije iskordinirati", zaključuje Neue Zuercher Zeitung
Posthumno odlikovanje za Johanna Georga Reißmüllera
Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi tekst pod nazivom: Posthumno odlikovanje za Johanna Georga Reißmüllera u kojem piše kako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović ovoga utorka (26.11.2019.) odlikovala nekadašnjeg izdavača FAZ-a, preminulog u decembru prošle godine, ordenom Kneza Branimira. Priznanje mu je dodijeljeno za zasluge u međunarodnom priznavanju nezavisnosti Hrvatske a primio ga je Reißmüllerov nasljednik Berthold Kohler. List citira hrvatsku predsjednicu koja je tokom prigodne ceremonije u Zagrebu izjavila kako je "objavljivanjem stotina udarnih članaka i reportaža Reißmüller iznio istinu o hrvatskom ratu za nezavisnost i javnost u Njemačkoj upoznao sa neizbježnim raspadom Jugoslavije". Od toga ga "nisu mogle odvratiti ni prijetnje" koje je dobijao. "Širio je istinu o odnosima u tada zajedničkoj državi neravnopravnih naroda, o razlozima raspada i konačno o krvavom ratu i srpskoj agresiji na Republiku Hrvatsku".
Svojim novinarskim radom i člancima, citira FAZ dalje hrvatsku predsjednicu, ovaj njemački novinar i izdavač je presudno "uticao na odluku tadašnje njemačke vlade da 1991 prizna Hrvatsku" i Sloveniju. Interesovao se za ovu zemlju kada je bila "ratno područje a ne atraktivan turistički cilj". A sve to u vremenima , "kada svjetski poznati pisci i apologete, koji su na svoj način tumačili ratna zbivanja i opravdavali rat i agresiju, nisu bili na našoj strani", riječi su Kolinde Grabar Kitarević koje prenosi FAZ..
Frankfurtski dnevnik potom podsjeća kako je Reißmüller od 1967 do 1971 bio korespondent ovog lista iz Beograda i da je puno prije većine stranih posmatrača shvatio da će mnoga protivrječja dovesti Jugoslaviju do raspada. Ukazuje i kako je politički direktor Ministarstva spoljnih poslova Njemačke Juergen Chrobog, tada desna ruka ministra Hans-Dietricha Genschera, rekao kako je upravo ovaj novinar "svojim udarnim člancima vodio politiku tadašnjeg kancelara Helmura Kohla prema Jugoslaviji" i njegovu vladu "stavio pod enorman pritisak da djeluje" i prizna Hrvatsku i Sloveniju.
Berthold Kohler se, primivši orden u ime prije godinu dana preminulog Reißmüllera, zahvalio hrvatskoj predsjednici, rekavši kako je Reißmüllerovo poznavanje i tumačenje situacije u jugoistočnoj Evropi bilo osnova za oštre komentare, koji su u zapadnoj štampi bili besprimjerni - posebno s obzirom na političko dejstvo, koje su imali.
Priredila: Jasmina Rose