Šta su ovaj put obećali?!

Nacionalistički orjentirana retorika nije bila glavno obilježje ove izborne kampanje iako je, prema ocjeni analitičara, bila prisutna u oba entiteta, posebno u Republici Srpskoj. Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je igrao, smatraju analitičari, na "sigurnu kartu". "Ima onih u BiH koji žele da nema Republike Srpske, da Bosna bude država Bošnjaka i da u njoj nema drugog naroda", kazao je Dodik na predizbornom skupu u Šipovu.

Međusobnih optužbi nije se ustručavala nijedna stranka, a opozicija je često prozivala aktuelne vladajuće političare. Predsjednik Demokratske partije Dragan Čavić: "Već duže vremena govorim da se ekonomska politika Vlade RS svodi na tri riječi; prodaj, potroši i pozajmi", rekao je Čavić.

Borba za bošnjačke glasove najneizvjesnija

Borba za bošnjačke glasove u Federaciji BiH nikad prije nije bila toliko neizvjesna, pa se na uobičajenu Dodikovu retoriku malo ko osvrtao. Sukob "bošnjačkih" političkih subjekata bila je glavna karakteristika kampanje. Lider SDA Sulejman Tihić: "Izgubili smo četiri godine zbog politike 'Bosna 100 posto', kao i zbog politike 'sve ili ništa'", kazao je Tihić aludirajući na Stranku za BiH Harisa Silajdžića.

U predizbornoj kampanji Stranka za BiH je isticala sopstvene zasluge za rješavanje ekonomskih problema i "ogroman doprinos dr. Harisa Sailajdžića međunarodnoj afirmaciji Bosne i Hercegovine", za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, izbor BiH u Vijeće sigurnosti UN-a i ugovore sa NATO-om, što smatraju "najvećim međunarodnim uspjehom diplomatije u poslijeratnoj BiH".

Obećanja, kritike i međusobne optužbe

Buru reakcija i političkih kombinacija na bošnjačkoj političkoj sceni izazvala je pojava Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudina Radončića. Radončić je jedini kandidat koji nudi ostavku i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora ako za dvije godine od BiH ne stvori "najveće gradilište u regionu". "Najveći problem za Bošnjake u BiH nisu Srbi i Hrvati, nego korumpirana i lopovska vlast", rekao je lider SBB na predizbornom skupu u Živinicama.

Načelnu saglasnost Radončića i lidera Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Zlatka Lagumdžije oko nekih političkih i ekonomskih pitanja, ispoljenu u jednoj od debatnih emisija javnog servisa, posebno je negativno doživio lider "Naše stranke" Bojan Bajić. "Na lijevoj političkoj sceni je i SDP i stvarno moram reći da tu također nešto smrdi jer SDP kuje koaliciju sa Fahrudinom Radončićem", rekao je Bajić u emisiji TV1.

O mogućim postizbornim koalicijama pročitajte na sljedećoj stranici.

Već se kombinira ko će s kim nakon izbora

Prema nevladinim organizacijama, kampanja SDP-a nije bila napadačka, no Zlatko Lagumdžija je na predizbornim skupovima često koristio činjenicu da je mnogo toga u ovoj zemlji podložno kritici. "Da li je u prethodne četiri ili osam godina zemlja išla u dobrom smjeru? Hoćete li da se nastavi ovoliki posao i ovolika pravda? Ako hoćete, onda nemate šta tražiti sa SDP-om i Željkom Komšićem jer mi nećemo da se to nastavi", kazao je Lagumdžija.

Kandidat SDP-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željko Komšić odbio je učešće u debatnoj emisiji javnog servisa iako je to bila jedna od rijetkih prilika za sučeljavanje svih kandidata za hrvatskog člana državnog Predsjedništva. Poziv je odbila i kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto, ali njen stranački šef Dragan Čović nije propuštao nijednu priliku da, kao na skupu stranke u Sarajevu, ukaže na značaj predstojećih izbora i očekivane postizborne ustavne promjene.

Mnogi žele predstavljati Hrvate

"Tada mi želimo biti za pregovaračkim stolom kao snaga Hrvatskog naroda", kazao je Čović. Međutim, za pregovaračkim stolom žele biti i druge hrvatske stranke, a da će borba za hrvatskog člana državnog Predsjedništva i ovoga puta do kraja biti neizvjesna, potvrdila je i kandidatura Martina Raguža iz HDZ-a 1990. "ovo su presudni izbori jer će u naredne četiri godine morati doći do promjene Ustava BiH", rekao je Raguž u emisiji Hrvatske televizije.

Prema ocjenama analitičara, Narodna stranka radom za boljitak (NSRzB), Jerka Ivankovića-Lijanovića, imala je jednu od najrelevantnijih kampanja, odnosno predstavnici ove stranke govorili su o životno važnim pitanjima poput nezaposlenosti, obrazovanja, ruralnog razvoja itd. Međutim, ni predstavnici "manjih" stranaka nisu bili imuni na međusobna optuživanja. "Tako nama sa ovima što gore sjede nije lako. Umrijet s njima nećemo, ali nam od njih nema lijeka", kazao je Jerko Ivanković-Lijanović svojim simpatizerima na platou ispred Parlamenta BiH.

68 posto predizborne priče "otišlo u ništa"

Predstavljajući preliminarne rezultate monitoringa kampanje, predsjednik ACIPS-a Sanel Huskić je kazao da je od predsjedničkih kandidata, najrelevantniju kampanju imao Mladen Ivanić iz PDP-a, a najgoru Nebojša Radmanović iz SNSD-a. Huskić ocjenjuje da su se politički subjekti mnogo više bavili oponentima, nego suštinskim pitanjima. "Sve stranke koje smo nadgledali, sa izuzetkom SDP-a i NSRzB-a, imale su izuzetno napadačke kampanje prema svojim oponentima. 68 posto predizborne priče je otišlo na ništa", kaže Huskić.

U kojoj su se mjeri političari uspješno borili za glasove birača bit će poznato već nekoliko sati po zatvaranju biračkih mjesta 3. oktobra, jer će se glasački listići, prvi put u BiH, elektronski distribuirati. Prvi rezultati izbora za članove Predsjedništva BiH očekuju se oko 3. oktobra oko 23 sata, dok bi prvi rezultati za Predstavnički dom Parlamenta BiH trebali biti poznati oko dva sata, 4. oktobra.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Svetozar Savić