Šta nedostaje u Brizbejnu?

Centar grada je pod opsadom. Helikopteri Black Hawk špartaju nebom, brodovi patroliraju Brizbejnskom rijekom, 6.000 policajaca stiglo je iz drugih dijelova zemlje. To su slike koje ilustruju najveću bezbjednosnu operaciju u mirnodopskim uslovima – u istoriji Australije. Premijer Toni Abot je, uprkos međunarodnim pozivima, odbio da klimu stavi na agendu velikog sastanka.

Oportuni aerodrom

Nervozni su i krupni privrednici, neki od njih su pred samit Grupe 20 obustavili rad u centralnoj biznis-zoni Brizbejna. Lokalni aerodrom je, valjda da ne bi provocirao svjetske lidere, uklonio digitalni bilbord koji upozorava na klimatske promjene. Šefica korporativnih poslova tog aerodroma Rejčel Kroli u razgovoru za DW tvrdi da je poruka bilborda bila previše politička. Zapravo je prikazan farmer koji je izgubio 25.000 dolara na vrijednosti grožđa u samo jednom danu – kada je termometar dostigao 46 stepeni u južnoj Australiji.

Inicijator kampanje Dermot Ogorman iz Svjetskog fonda za prirodu (WWF) kaže da je ideja bila da se ljudi pozovu da tvituju liderima G20 i tako izvrše pritisak da se klimatske promjene ipak nađu na agendi samita. „Iznenađen sam i razočaran reakcijom aerodroma“, rekao je on za DW. „Australija je velika demokratija sa ponosnom tradicijom slobode izražavanja. Lideri G20 iz cijelog svijeta stižu ovde i nije lijepo svjetlo u kojem se prikazuju institucije poput aerodroma kada na ovaj način blokiraju mišljenja“, dodaje Ogorman.

Rekordni zagađivač

Tim Vilson, australijski povjerenik za ljudska prava, kaže da on nikada ne bi zabranio neki ovakav bilbord. Zapravo se zabrana vratila kao bumerang, izazivajući mnogo više medijske pažnje nego što bi slika ikada mogla. Međutim, Vilson odbacuje tvrdnju da je zaštita klime gurnuta po tepih u Australiji, najvećem svjetskom zagađivaču po glavi stanovnika. „Uvijek je bilo debate. Zapravo, mnogo godina je klima bila najveća javna politika o kojoj se otvoreno debatovalo“, tvrdi on.

Međutim, Australija je prva razvijena zemlja koja je opozvala zakon po kojem veliki zagađivači ugljen-dioksidom moraju da plaćaju veće dažbine. Taj zakon nije odgovarao velikim rudarskim i energetskim koncernima koji zarađuju milijarde eksploatišući rudna bogatstva Australije. Ti koncerni bi dažbine jednostavno prevalili na potrošače – u vidu skuplje struje. Zato je vlada u Kanberi ukinula zakone, što je dobro primljeno kod birača, ali kritikovano među aktivistima širom svijeta kao kratkovida politika.

Vilson tvrdi da postojeća pravila o emisiji štetnih gasova ne podstiču razvoj novih tehnologija koje su neophodne da se problem konačno riješi. Tu ima istine, ali je ovom važnom pitanju svakako mjesto na stolu globalnih lidera. A baš to australijska vlada sprječava. Ironično je to, jer upravo Brizbejn najviše u cijeloj zemlji pati od suša. I ovaj vikend će biti vreo, sa temperaturama od preko 40 stepeni celzijusa.