1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

„Šri Lanka je bila laka meta“

Rodion Ebbighausen
24. april 2019

Poslije terorističkih napada na Šri Lanki sa najmanje 359 mrtvih, mnogi se pitaju zašto je cilj bila baš ta južnoazijska zemlja i kakve ona veze ima sa islamističkim terorizmom. Na pitanja DW odgovora Suzane Šreter.

https://p.dw.com/p/3HKDG
Foto: picture-alliance/NurPhoto/T. Basnayaka

DW: U međuvremenu je odgovornost za seriju napada preuzela „Islamska država". Da li je to vjerodostojno?

Jeste. Vlada u Kolombu je najprije saopštila da iza napada stoji manja islamistička grupa pod imenom "National Thowheeth Jama'ath". Ali svakom stručnjaku je bilo jasno da je to u principu besmislica. Jedna takva posebna grupa teško da bi bila u stanju da izvrši napad takvih razmjera. Tako nešto zahtjeva precizno planiranje, opremu, organizaciju, znanje i mnogo toga još. To je odmah podsjetilo na velike napade, kakvi su nam poznati iz Mumbaja i Pariza. Uopšte, stiče se utisak da je vlada pokušala bilo šta da kaže, jer očigledno ne zna mnogo.

Napadi su izvedeni u hotelima i crkvama na Uskrs. Zašto baš u Šri Lanki?

U Šri Lanki hrišćani zapravo nikada nisu bili grupa koje je politički gledano bila u centru pažnje. Atentatori nisu mogli da se nadovežu ni na kakvu istoriju koju je obilježavao sukob muslimana i hrišćana u Šri Lanki. Toga u Šri Lanki nema. Stoga je veoma neobično to što se tamo desilo. Mislim da je pravi razlog taj što se radilo o lakoj meti. Bezbjednosne službe očigledno nisu bile naročito dobro opremljene ili oprezne, iako je upozorenja navodno bilo. Cilj terorista bio je da se stravičnom brutalnošću, na simboličnim mjestima u simbolično vrijeme, proizvede najveći mogući međunarodni efekat. To je i urađeno. Poruka je bila: sa međunarodnim vojnim snagama možete da nas izbacite iz Sirije i Iraka, ali mi još nismo savladani. Moćni smo! Mislim da je to bila prava poruka.

Posljednjih godina sve je više napada i nasilnih sukoba sa džihadističkom pozadinom u južnoj i jugoističnoj Aziji. Da li je riječ o premejštanju težišta sa Bliskog istoka na druge regione?

Suzane Šreter
Suzane ŠreterFoto: Privat

To se svakako dešava. To je velika opasnost na koju bi trenutno sve zemlje – ne samo u Aziji – trebalo da budu pripremljene. Islamska država (IS) je u Siriji i Iraku velikim dijelom savladana, i to znači da se mnogi, koji su se priključili IS, sada vraćaju. Ti ljudi sada pokušavaju da izvedu napade u svojim zemljama ili negdje drugdje. I žele da pokažu: još uvijek smo tu. IS ili Al-Kaida su velike internacionalne organizacije koje djeluju transnacionalno, koje bez problema prelaze granice i koje oružje, novac i ljude mogu da transportuju preko pola svijeta. To su ljudi kojima je teror, takoreći, poslovni model i koji tako zarađuju za život. Mora se računati sa time da će oni izvoditi napade, prije svega tamo gdje bezbjednosni organi na takve napade nisu spremni.

Koliko dobro je scena u Aziji umrežena?

Sa jedne strane, u čitavom džihadističkom okruženju uvijek iznova ima konkurencije i podjela. Jednostavno zato što različite vođe imaju različita mišljenja i svaki od njih mobiliše svoje sljedbenike. Ali isto tako su i sve češći slučajevi njihovog povezivanja. Čitava ta scena je veoma pokretna. Glavni problem je što svuda u južnoj i jugoistočnoj Aziji imamo džihadističke strukture koje imaju internacionalna iskustva. Svi oni koji su se zajedno borili u Siriji imaju dobre veze i održavaju ih i kada se vrate u svoje matične zemlje i krajnje su motivisani. U zavisnosti od toga gdje se izvode napadi, navode se neka posebna obrazloženja, ali na kraju krajeva ne radi se o pojedinačnom slučaju, već o samouvjeravanju da snaga i dalje postoji i pored međunarodnih operacija protiv IS u Siriji i Iraku.

Koliko dobro su južna i jugoistočna Azija pripremljene na te izazove? Da li postoji transnacionalna saradnja u borbi protiv terorizma?

To je veoma različito. Postoje transnacionalne saradnje u borbi protiv terorizma, ali prije svega tamo gdje postoji najveća opasnosti gdje se za saradnju zalažu vlade. To zavisi i od toga da li su službe spremne da sarađuju sa stranim vladama ili tajnim službama. Šri Lanka svakako na tome nije radila. Do sada za to nije ni bilo potrebe. Utoliko se zaista radilo o jednoj praznini u koju su se sada ubacili teroristi.

Suzane Šreter je direktorka frankfurtskog istraživačkog centra Globalni islam (FFGI).

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android