1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Šok i zgražanje u Europi

7. januar 2021

Juriš Trumpovih pristalica na Kapitol u Washingtonu izazvao je šok i zgražanje u Europi. Reakcije iz Berlina, Londona ili Rima su jasne.

https://p.dw.com/p/3ndXT
Foto: Leah Millis/REUTERS

Reakcije europskih političara na scene upada u Kapitol su jasne: Svi osuđuju šokirajuće scene i govore o prijetnji američkoj demokratiji.

Nada da će turbulentne i kontroverzne godine Trumpovog predsjedničkog mandata završiti mirnom promjenom vlasti u Bijeloj kući za dvije sedmice je, kako se navodi, propala.

Kraj diplomatske suzdržanosti

Generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg je brzo reagirao i za njega iznenađujuće oštro: "Šokantne scene u Washingtonu. Rezultat ovih demokratskih izbora mora biti poštovan", napisao je on na Twitteru. Za Stoltenberga, koji je inače oličenje diplomatske suzdržanosti, je to bila izuzetno jasna izjava kada je riječ o najvećem partneru NATO-a. Tokom četiri godine Trumpovog predsjedavanja on je bio više puta konfrontiran sa prijetnjom da bi američki predsjednik mogao napustiti ovaj odbrambeni savez. Generalni tajnik NATO-a se uvijek osjećao obaveznim izgladiti stvari , no sada se čini da je i za njega došao kraj političkoj suzdržanosti.

Britanski premijer Boris Johnson je sebe dugo vidio kao jednu vrstu učenika i bliskog saveznika Donalda Trumpa. On je kod njega prije svega tražio podršku za Brexit, nadao se specijalnom trgovinskom ugovoru sa SAD-om i nakon što je stupio na dužnost demonstrativno je tražio blizinu sa američkim predsjednikom. On je pak Johnsona nakon njegove pobjede nazvao "britanskim Trumpom". No posebno prijateljstvo između njih britanskom premijeru nije donijelo političku korist. Sada je osudio scene u američkom Kongresu. "SAD su primjer demokratije u cijelom svijetu i sada je glavno da primopredaja vlasti bude mirna i uređena", rekao je Boris Johnson.

Irski premijer Michael Martin smatra da su događaji u Washingtonu jedna vrsta istorijskog raskida sa dubokom povezanošću irskih građana sa SAD-om. "Znam da mnogi kao ja posmatraju ove scene u Washingtonu sa zabrinutošću i potresenošću," rekao je on. I ministar vanjskih poslova Simon Coveney smatra da je Trump odgovoran: "Ovo je bio svjestan napada na demokratiju jednog aktualnog predsjednika i njegovih pristalica koji žele poništiti fair i slobodne izbore".

Škotska premijerka Nicole Sturgeon je također reagirala vrlo jasno: "Scene iz Kapitola su apsolutno strašne". Ona je izrazila solidarnost sa demokratskim snagama u SAD-u i dodala: "Sramota za one koji su poticali na ovaj napad na demokratiju".

Zabrinutost u svim strankama

I u ostatku Europe su šefovi država i vlada zabrinuti i polažu nade u narednog predsjednika SAD-a: "Vjerujem u jačinu američke demokratije. Novi predsjednik Jo Biden će prevazići ovo vrijeme napetosti i ujediniti narod", rekao je premijer Španjolske Pedro Sančez.

Švedski premijer je zauzeo jasnu poziciju i rekao da odgovornim smatra predsjednika Trumpa: "Predsjednik Trump i brojni članovi Kongresa snose značajnu odgovornost za događaje", rekao je Stefan Loefven. Iz Finske je stigla opomena: "Ovo pokazuje koliko je važno braniti demokratiju čvrstinom i snagom", napisala je premijerka Sanna Marin.

Čak i iz desničarskopopulističkog spektra dolaze kritike zbog juriša na Kapitol: "Nasilje nije rješenje", napisao je šef italijanske Lega Nord Matteo Salvini. I austrijski kancelar Sebastian Kurz, koji je i sam ranije bio u koaliciji sa desničarskim populistima, je izjavio: "Šokiran sam scenama iz Washingtona. Ovo je neprihvatljiv napad na demokratiju".

U Berlinu je ministar vanjskih poslova Njemačke Heiko Maas napravio poređenje sa događajima u njemačkoj istoriji: "Pobunjeničke riječi se pretvaraju u nasilna djela – na stepenicama Reichstaga i sada na Kapitolu". Njemačka kancelarka Angela Merkel je od početka pokazivala skepsu prema Donaldu Trumpu – njeni sastanci s njim, koji su bili rijetki, su bili teški. Još prošlog ljeta se Merkel usprotivila odputovati na sastanak G-7 na Floridi. Pandemija koronom je poslužila kao objašnjenje, ali na otkazivanje se općenito gledalo kao na odbijanje Trumpa i njegove politike.

Europa polaže nade u Bidena

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća u Briselu, kaže: "Američki Kongres je hram demokracije. Gledati scene u Washingtonu je šokantno". Neki europski šefovi država i vlada, poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, su više od drugih pokušavali izgraditi funkcionirajući odnos sa Donaldom Trumpom. No on nije uspio u tome.

Samo neke istočnoeuropske vlade sa desničarskopopulističkom orijentacijom su njegovale posebne odnose sa američkim predsjednikom. Trump je podržavao Poljsku i Mađarsku više nego druge, i obje zemlje su čini se žalile za njegovim porazom.

U ostatku Europe nakon izborne pobjede demokrate Jo Bidena se moglo osjetiti olakšanje. Sa tim je bila povezana nada da će izborom Jo Bidena biti poništene neke kontroverzne odluke Donalda Trumpa poput odluke o američkom napuštanju Sporazuma o klimi ili njegove politike prema Iranu. Istodobno se francuski predsjednik Macron u novembru, nakon izbora Bidena, založio za veću stratešku autonomiju Europe i jaču i političku Europu označio kao hitno neophodnu. Hoće li vizije francuskog predsjedndika nakon scena haosa u Washingtonu naići na više odjeka među njegovim europskim kolegama?

Mnogi možda smatraju da je pala sjena na otpornost američke demokratije. Da li će i koje će konsekvence Europa izvući iz toga pokazati će se u političkim debatama narednih mjeseci.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!