Čemu te sankcije Rusiji?

„Ruski majstori" – tako Njemačko-ruska komora za spoljnu trgovinu (DIHK) na svojoj internet-prezentaciji naziva istorijat aktivnosti njemačkih preduzeća u Rusiji. Jedno od tih preduzeća je Feniks kontakt, specijalizovana za elektrotehniku. Proizvodi se staraju o tome da industrijske mašine tačnu u milisekundu dobijaju potrebnu količinu struje i podataka. To preduzeće  je osnovano 1923. i sjedište mu je u Blombergu u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji – danas svaka peta električna spojnica na svijetu potiče od te firme.

Godine 2017, Feniks kontakt je otvorio prvi proizvodni pogon u Rusiji. Ne zato što se nadao da će profitirati recimo od nižih plata, već zato što je, kako je rekao direktor Frank Štirenberg, „Rusija naše najveće evropsko tržište van Njemačke" – „Politički uslovi nisu takvi da naše mušterije mogu računati na siguran dugoročan uvoz proizvoda, i zato smo htjeli da što širu paletu naših proizvoda proizvodimo u Rusiji."

Duga lista zabrana

Od prije šest godina, na snazi su sankcije EU protiv Rusije zbog rata u Ukrajini i aneksije Krima. One se stalno produžuju, trenutno važenje im je do jula 2020. godine. Lista zabrana kada je riječ o uvozu i izvozu je duga. Tamo se trenutno nalazi oko 4000 njemačkih preduzeća, rekao je ministar privrede Peter Altmajer na konferenciji DIHK o Rusiji. Ima i drugih preduzeća koja bi bila spremna da investiraju u Rusiji. Dijalog dvije zemlje bi trebalo nastaviti, poručio je ministar – i pored toga što sankcije nisu ublažene. 

U anketi sprovedenoj među članovima DIHK, njih 93 odsto se izjasnilo za ukidanje sankcija. Polovina njih bi odmah ukinulo sankcije, a druga polovina bi ukidanje povezala sa ispunjavanjem odredbi Sporazuma iz Minska.

Sam Altmajer na konferenciji o Rusiji nije govorio o sankcijama. On je rekao samo da žali zbog dodatnih sankcija SAD usmjerenih protiv gradnje njemačko-ruskog gasovoda Sjeverni tok 2. Gasovod je, kako je rekao, važan zato što će Njemačkoj zbog odustajanja od nuklearne energije i termoelektrana biti potrebno više gasa nego danas.

Energetska politika postaje važnija

U energente spada i vodonik, a njegova proizvodnja je moguća i obnovljivim izvorima energije i gasom. Na tome već radi i Gazprom. Vodonik bi takođe mogao da bude transportovan gasovodom Sneverni tok. „Vidim tu velike potencijale za našu buduću saradnju“, rekao je Altmajer koji je najavio formiranje nnemačko-ruske radne grupe za energetsku politiku.

On je o tome u Berlinu razgovarao i sa ranijim ruskim ministrom privrede Maksimom Oreškinom, koji je sada ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina. On je prije toga razgovarao sa kancelarkom Angelom Merkel, ali o tome nije ništa htio da kaže. Govorio je o tome kakav napredak je postigla ruska privreda, da inflacija iznosi dva procenta i da država čini mnogo da postane atraktivnija za investitore.

Prema Oreškinovim riječima, fokus je na smanjivanju birokratije i u digitalnoj privredi. On se pohvalio time što je internet, kako kaže, u Njemačkoj brži nego u Rusiji.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android