Čeka se stav Amerike

Zvanični Beograd, reklo bi se, bez pretjerane euforije ocjenjuje domete proteklog berlinskog samita. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je dao jednu globalniju i optimističniju analizu samita, dok se nešto konkretniji stavovi i pogled Beograda na rješavanje kosovskog pitanja moraju tražiti u izjavama ministra spoljnog Ivice Dačića, ili ministra odbrane Aleksandra Vulina.

Predsjednik Srbije se tako, ocjenjujući rezultate proteklog samita, prije svega osvrnuo na značajnu ulogu Angele Merkel i Emanuela Makrona, kojima se zahvalio na angažovanju. „Oni su bili vrlo racionalni i ozbiljni, odgovorno se ponašali i pokušavali da pronađu rješenje za nastavak dijaloga", istakao je Aleksandar Vučić. Prije nastavka Berlinskog procesa vjerovatno će doći do novog sastanka u Parizu početkom jula u užem formatu, u namjeri da se pronađe rješenje za dijalog, dodao je tom prilikom Vučić.

Početak komunikacije- razlike ostaju

Neke druge izjave su takođe išle u sličnom pravcu: nekakva komunikacija Beograda i Prištine sada postoji, ali je svako i dalje ostao čvrsto pri svojim stavovima. U svakom slučaju je najvažnije da je do tog sastanka uopšte došlo, kaže za DW i Dragan Đukanović, predsjednik Centra za spoljnu politiku, „i to u jednoj krizi dijaloga koja traje već više od godinu dana. To jeste bilo na neki posredan način, ali ipak je značajno što se sve odvijalo pod pokroviteljstvom Njemačke i Francuske, i uz učešće drugih zemalja Zapadnog Balkana".

Učešće drugih zemalja Zapadnog Balkana posebno dobija na težini ako se ima u vidu izjava njemačke kancelarke Angele Merkel, u kojoj stoji da rešenje kosovskog problema ne može biti na štetu drugih u regionu. Deklaracija samita u Berlinu inače poziva na implementaciju postojećih sporazuma Beograda i Prištine i da se ponovo uključe u dijalog. To je, očito, bilo daleko lakše napisati nego izvesti u praksi, i o tome je govorio i srpski predsjednik Vučić.

„Srbija je imala samo jedan uslov a to je da takse budu povučene. Neki drugi su smatrali da je važnije od toga da im takse ostanu...Rekao sam da ne dolazi u obzir da nas neko uslovljava i da ne želimo spisak njihovih želja, jer su oni insistirali samo na priznanju Kosova", kazao je Aleksandar Vučić. Beogradski mediji su tvrdili pre početka samita u Berlinu da se na Beograd vrši pritisak da nastavi dijalog i bez ukidanja taksi, ali u prvim reagovanjima srpski zvaničnici nisu eksplicitno o tome govorili- osim ako se u takav razvoj događaja ne uklapaju izjave da slijedi totalni pritisak na Beograd.

Čeka se stav Amerike

Dragan Đukanović primjećuje da je i ovom prilikom svako ostao čvrsto na svojim pozicijama, ali dodaje da je Beogradu i Prištini poslana jasna poruka da nema ništa od njihove evropske perspektive ukoliko ne postignu zajednički sporazum.

„Tako da je vrlo teško očekivati da će brzo doći do deblokade dijaloga. A sa druge strane trebalo bi vidjeti kakva će biti reakcija Amerike nakon ovog berlinskog sastanka. Tačnije, da li će SAD imati neku svoju agendu ili neki svoj plan narednih poteza. U svakom slučaju do deblokade dijaloga neće doći bez pune usaglašenosti SAD i vodećih država Evropske unije", smatra Đukanović.

Beograd i dalje za razgraničenje

Ivica Dačić, srpski šef diplomatije, ističe da bi najveći uspjeh sastanka u Berlinu bio „ako se Priština natjera da povuče nerazumne odluke". Dačić se osvrnuo i na izjavu srpskog ministra odbrane Aleksandra Vulina „kako bi što prije trebalo ići na razgraničenje", i naglasio da je to „njegova ideja i da je to jedno racionalno i pragmatično rješenje koje bi zatvorilo najveći i najdugovječniji konflikt na Balkanu. To rješenje može da bude osnov za trajni i kompromisni dogovor Srba i Albanaca". Srpski ministar spoljnih poslova ocjenjuje da Priština ne želi dijalog „već samo priznanje Kosova. A priznanje Kosova u sadašnjim granicama je nemoguće misija", istakao je Dačić.

To je na neki način bio odgovor kosovskom predsjedniku Hašimu Tačiju, koji kaže da neće nikakvu razmjenu teritorija već da želi da Kosovu pripoji Preševsku dolinu.

Dragan Đukanović ocjenjuje da je „riječ o maksimalističkim i nerealnim planovima. Mislim da su i Njemačka i Francuska zauzele jasan stav da promjene granice između centralne Srbije i Kosova neće biti. Vidim to samo kao još jednu populističku izjavu Hašima Tačija", kaže Đukanović.

Kada je riječ o tvrdom stavu srpskog šefa diplomatije da nema priznanja Kosova u sadašnjim granicama Dragan Đukanović smatra da je „rano u ovoj fazi zamrlog dijaloga govoriti o nekim konačnim rješenjima. Mislim da postoji mogućnost za neke manje, ali ne suštinske korekcije, ali zaista bi trebalo sačekati neku narednu etapu u samom dijalogu".

Beograd očekuje totalni pritisak

Kao neka vrsta zaključka u Beogradu mogu se izdvojiti i dvije na prvi pogled različite izjave Aleksandra Vučića i Ivice Dačića. Dok srpski šef diplomatije ocjenjuje da format samita u Berlinu „nije adekvatan", predsjednik Srbije napominje da je „pozicija Srbije sada snažnija nego ranije". Ivica Dačić smatra da je Berlin priprema nastavka „totalnog pritiska organizatora sastanka na Beograd", i dodao kako „lideri Zapadnog Balkana nemaju šta da govore o odnosima Beograda i Prištine". Dačić je ipak primjetio da je sastanak organizovan u dobroj namjeri, ali i naveo da „Priština očito ima nečiju podršku da bude tako tvrdoglava".

Srpski predsjednik sa druge strane učešće Srbije na samitu u Berlinu vidi kao ozbiljno i odgovorno, ali i upozorava srpsku javnost kako može da očekuje još mnogo problema. Aleksandar Vučić se osvrnuo i na činjenicu da se kosovski premijer Ramuš Haradinaj, umjesto sa Federikom Mogeriini, sastao sa američkim ambasadorom u Berlinu Ričardom Grenelom, primjetivši da je to „interesantno", a da je delegacija Srbije ispoštovala svoje domaćine.