Ćevapi i šljivovica u srcu Kölna
1. oktobar 2012„Provešću vas kroz istoriju, tradiciju, kulturu i religije jedne veoma zanimljive regije. Pripremite se na avanturu, zato što ovo neće biti vaš tipični turistički obilazak!" Ovim riječima je Vera Tolo započela turističku turu pod nazivom "Balkan u Kölnu". Ideja je da stanovnici Kölna, u kojem živi preko 170 različitih nacija, upoznaju drugu stranu jedne kulture koja ih je možda oduvijek zanimala, ali nisu imali načina da o njoj više saznaju.
Na ovu ideju je došao Thomas Bönig kada je osnovao organizaciju "Kulturklüngel" ili "Kulturno druženje". Stanovnici Kölna postaju turisti u sopstvenom gradu i otkrivaju dijelove grada za koje nisu znali da postoje.
Za početak- gastronomija
Vodič Vera Tolo je grupu njemačkih turista prvo odvela u prodavnicu hrane i pića. Vera je porijeklom iz Bosne i Hercegovine i kao mala djevojčica se sa roditeljima preselila u Dortmund gdje je provela veći dio života. Već godinu dana živi i studira u Kölnu i smatra ga najliberalnijim gradom u Njemačkoj: "Razlika između Dortmunda, na primjer, i Kölna može da se primijeti. Oba grada su velika, ali u Kölnu je atmosfera mnogo opuštenija i svako može raditi šta želi. Ovdje živi stvarno mnogo nacija i svi su prihvaćeni." Čim je saznala za "Kulturklüngel" bila je oduševljena i znala je da se mora priključiti. Drago joj je što ima priliku da pokaže dio tradicije i kulture svoje domovine Nijemcima.
Nakon ulaska u prodavnicu "Dalmacija" čuju se mnogi uzvici prepoznavanja. Najčešće su to dvije riječi: "ćevapčići' i "šljivovic". Vlasnik Milan Vuzem, koji je vlasnik prodavnice već trideset godina, pobrinuo se za pravu domaćinsku atmosferu: učesnici ture dočekani su uz mezu sa pršutom i sirom. Dok degustiraju specijalitete, vlasnik priča o prodavnici za koju kaže da je najviše posjećena za vrijeme praznika, kao što su Božić i Uskrs. Ima i stalne mušterije za koje zna da će doći kada se zažele tradicionalnih proizvoda iz svoje domovine. U prodavnici se može kupiti gotovo sve nam u BiH dobro poznatih proizvoda - od Plazma keksa i Vegete, do skupih vina iz čitavog regiona.
Pogled na Balkan i iz svemira
Sljedeća stanica bila je prodavnica satelitskih mapa, gdje su učesnici ture imali priliku vidjeti kako izgledaju balkanske zemlje iz svemira. Claudius Diemer pravi postere, kalendare i knjige sa satelitskim fotografijama. Posebnim tehnikama povećava kvalitetu fotografija, tako da su kontinenti i zemlje prikazani jarkim bojama na posebno živopisan način.
Uslijedila je posjeta Islamskom kulturnom centru „Gazi Husrevbeg“ gdje je imam Mustafa Hadžić objasnio osnove islama i govorio o životu bosansko-hercegovačkih muslimana u Njemačkoj. U Kölnu se, pored Berlina i Stuttgarta nalazi najveća zajednica bosansko-hercegovačkih muslimana u Njemačkoj.
U sklopu Islamskog kulturnog centra nalaze se prodavnica balkanskih proizvoda i restoran "Ćevapčići- Köln", u kojem je učesnike ture dočekala posebna atmosfera uz zvuke gitare i stihove poznatih domaćih hitova. Muzičar, međutim, nije sa Balkana, ali kako sam kaže, "nosi ga u duši".
Kraj večeri uz zvukove domaćeg roka
Nakon što je odsvirao jedan od hitova grupe Zabranjeno pušenje, Nijemac Marco nam je otkrio kako se zainteresovao za Balkan: „ Želio sam da svoj civilni vojni rok odslužim u inostranstvu i htio sam da odem što dalje od Njemačke. Preko jedne organizacije saznao sam da postoji mogućnost da se ode u Tuzlu, i tako sam došao u Bosnu i Hercegovinu. Tamo sam proveo 13 mjeseci.“
Zavolio je Bosnu i Hercegovinu preko muzike i ljudi. Često je morao poslovno putovati sa jednim vozačem iz Tuzle za Sarajevo i budući da vozač nije pričao ni njemački ni engleski počeli su se sporazumijevati preko muzike: „ Puštao mi je razne pjesme i pokušavao objasniti njihovo značenje. Pjevali smo zajedno i tako sam zavolio muziku sa Balkana“.
Poput Marca, koji za ljude sa Balkana ima samo riječi hvale, i Karin iz Kölna posebno interesuju ljudi i zemlje iz ove regije, posebno nakon što je učestvovala u ovoj turi: „Veoma me interesuje Balkan. Imam prijatelje tamo, a jedan od mojih najboljih porodičnih prijatelja dolazi iz Srbije. I sama sam nekoliko puta posjetila Srbiju i Hrvatsku.“
Nakon ćevapa, muzika i smijeh nastavili su se još duboko u noć, uz čašicu domaće šljivovice.
Autorka: Staša Nikodinović
Odgovorna urednica: Marina Martinović