Zviždači povećali pritisak na Facebook & Co. | Politika | DW | 15.11.2021
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

društvene mreže

Zviždači povećali pritisak na Facebook & Co.

„Facebook-zviždačica“ Frances Haugen nastavlja tradiciju brojnih insajdera koji odavno upozoravaju na anomalije u tehnološkoj industriji. Stižu li sad konačno promjene?

Mark Zuckerberg

koncern Facebook se sada zove Meta: Mark Zuckerberg

Frances Haugen je po vlastitim riječima osoba koja mrzi biti u središtu zanimanja. To je kod nje toliko izraženo da je, kako navodi, već odavno prestala organizirati rođendanske zabave. Nije nikada htjela da njezino ime postane poznato diljem svijeta. A sama predodžba da nastupa pred tisućama ljudi, kod nje izaziva stanje straha.

I usprkos svemu tome, ova je IT-stručnjakinja odlučila odbaciti plašt anonimnosti – kako bi razotkrila anomalije unutar tehnološkog giganta Facebooka. I o tome je Haugen pričala na svečanosti otvaranja tehnološke konferencije WebSummit u Lisabonu – i to pred oko 20.000 posjetitelja.

"Saznala sam za stvari koje po mom mišljenju ugrožavaju živote", rekla je Haugen o svojim otkrićima u vezi s Facebookom. Ona je svjedočila o tome kako je tijekom skoro dvije godine koje je provela kod ovog Social-Media giganta, doživjela da je ta platforma često preferirala kontroverzne sadržaje, jednostavno zato što je to bilo profitabilnije.

Frances Haugen

Frances Haugen

Facebook, koji djeluje u okviru koncerna koji je nedavno, kako je na prezentaciji objavio šef te tvrtke Marc Zuckerberg, preimenovan u „Meta", u međuvremenu je odbacio optužbe koje je iznijela Haugen. Iz te tvrtke kažu da tisuće internih dokumenata koje je objavila Haugen stvaraju pogrešnu sliku o načinu rada unutar Facebooka.

Usprkos svim demantijima od strane američke kompanije, otkrića ove zviždačice su povećala pritisak na Facebook i rezultirala su najkritičnijim propitkivanjem poslovne prakse u 16-godišnjoj povijesti Facebooka. Osim toga su sve glasniji zahtjevi za većim stupnjem regulacije u toj branši.

Pitanje je samo hoće li ti zahtjevi doista rezultirati održivim promjenama? Odgovor na to pitanje manje ovisi o samim zviždačima, a puno više o političkoj vlasti, naglašava odvjetnik Frances Haugen.

Zašto TikTok mlade čini ovisnima?

„Kad se ta otkrića pojave u javnosti, onda je zadaća drugih ljudi da se pobrinu da netko za to preuzme odgovornost", rekao je za DW John Tye tijekom WebSummita u Lisabonu. Tye je bio zviždač koji je 2014. raskrinkao praksu elektronskog nadzora od strane Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, on je utemeljitelj nevladine organizacije Whistleblower Aid iz Washingtona.

David i Golijat

Njegova štićenica Haugen je samo posljednje ime u nizu zaposlenika High-Tech kompanija koji su objavili detalje o anomalijama koje vladaju unutar te branše – i to usprkos rizicima kojima su se izložili u izravnom sukobu s firmama koje bilježe godišnji promet u milijardskim iznosima. I usprkos izglednoj mogućnosti da u toj branši, u kojoj svatko poznaje svakoga, završe na – crnoj listi.

Među tim zviždačima su i Timnit Gebru, bivši Googleov stručnjak za umjetnu inteligenciju, Maren Costa, bivša zaposlenica Amazona, te nekadašnji suradnik Applea Thomas le Bonniec. Sama činjenica da zviždači sve češće javno govore o mračnim stranama svoje branše, neke promatrače navodi na zaključak da je nastupila nova „zviždačka era u tehnološkoj branši". Ta su otkrića izazvala doduše veliku pozornost diljem svijeta, i to ne samo u tech-branši. No, često nije bilo nikakvih posljedica. Još uvijek nema nekih značajnijih pravnih posljedica.

Odvjetnik Tye zbog toga poručuje kako ne treba očekivati brze promjene. Prije usvajanja novog zakona mora najprije „sazrijeti" bolje razumijevanje o ovoj problematici, kako u javnosti, tako i među političarima, smatra on. I dodaje; „Za sve to treba vremena."

Cambridge Analytica

I Brittany Kaiser ima dosta iskustva s ovom problematikom. Ova 35-godišnjakinja je 2018. postala poznata u cijelom svijetu – zbog informacija o njezinom bivšem poslodavcu, a to je kompanija Cambridge Analytica. Kaiser je naime objavila dokumente iz kojih se može vidjeti na koji način je Cambridge Analytica koristila podatke milijuna korisnika Facebooka, kako bi utjecala na ishod izbora – od Trinidada i Tobaga pa sve do SAD-a.

Ta su otkrića izazvala veliku buru, političari iz cijelog svijeta su zahtijevali da se zabrani taj poslovni model. Ali tri i pol godine kasnije poduzeća diljem svijeta još uvijek koriste slične strategije. Oni izrađuju profile korisnika društvenih mreža kako bi onda uz pomoć personaliziranih i manipulativnih predizbornih reklama utjecali na njihove odluke.

"Umjesto jedne Cambridge Analytice mi sad imamo stotine Cambridge Analytica", bilancira Kaiser u razgovora za DW. Ona je ipak uvjerena da su njezina otkrića utjecala na porast razine svijesti o privatnoj sferi na internetu, odnosno zaštiti podataka. "Ne samo da vjerujem da se sve to isplatilo što sam napravila. Ja vjerujem i da je to bilo važno, kako bi se pogodio duh vremena”, kaže Kaiser. I: "Opet bih to napravila, ali ne bih s tim tako dugo čekala.”

Frances-Haugen-efekt?

Nekoliko godina nakon otkrića Brittany Kaiser postoje naznake da bi se sad nešto moglo i promijeniti. EU će koncem studenog u parlamentarnu proceduru poslati prijedlog zakona kojim se predviđa uvođenje strožih pravila za političku reklamu na webu.

Kako funkcioniraju algoritmi društvenih mreža?

To je tijekom WebSummita u Lisabonu pred novinarima najavila dopredsjednica Europske komisije Věra Jourová. Ona se tada izričito nadovezala na otkrića Brittany Kaiser i jednog drugog zviždača, Christophera Wyliea, te dodala: „Bez skandala oko Cambridge Analytice mi ne bi mogli ljude uvjeriti da je regulacija doista nužna."

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu