Zveckanje oružjem na Krimu

"Ovo nije prijetnja, ovo je objava rata Ukrajini", izjavio je premijer vlade u Kijevu Arsenij Jacenjuk. Ruska vojska je u međuvremenu praktično pod svoju kontrolu stavila veći dio polustrva Krim. Vlada u Moskvi je istovremeno duž granice s Ukrajinom pokrenula vojne manevre u kojima učestvuje oko 150.000 vojnika i koji za sada ne prelaze međudržavnu granicu. Proruski orijentisani demonstranti su u više gradova na istoku Ukrajine zauzeli zgrade lokalnih vlasti i istakli zastave Rusije.

Putin odbija pozive Zapada i vlade u Kijevu da povuče svoje trupe sa Krima, tvrdeći da su one tu kako bi zaštitile rusko stanovništvo. Oko 60 odsto stanovnika Krima su Rusi. Ruski vojnici su blokirali jednu bazu ukrajinske armije u mjestu Perevalne i traže od ukrajinskih vojnika da se predaju.

Zaoštrava se ton prema Moskvi

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier tvrdi kako je još uvijek moguće da se izbjegne eskalacija situacije: "Rusija nema pravo da koristi svoje trupe na terotoriji Ukrajine mimo sporazuma koji je sklopila sa Ukrajinom a koji se tiče korištenja luke Sevastopolj." On je istakao da se mora spriječiti "nova podjela Evrope".

Državni sekretar vlade u Vašingtonu, John Kerry, osudio je "nevjerovatnu akciju agresije" Rusije i zaprijetio "ozbiljnim sankcijama" vladi u Moskvi koje podrazumijevaju i ekonomsku izolaciju Rusije. "Ne možete se u 21. vijeku ponašati tako da sprovodite invaziju poput onih u 19. vijeku", upozorava Kerry. On je istovremeno istakao kako Moskva ima mogućnost da smiri krizu.

Upitno članstvo Rusije u G8

Ne samo SAD, nego i Francuska i Velika Britanija već su otkazale razgovore koji su trebalo da se odvijaju u ruskom Sočiju, a koji su zamišljeni kao priprema za predstojeći susret G8 u tom gradu. Šta više, Kerry je upozorio Rusiju da sadašnjim ponašanjem rizikuje mnogo više: "Ukoliko kriza u Ukrajini eskalira, Vladimir Putin ne samo da neće biti domaćin susreta G8 u Sočiju, nego Rusija neće moći da ostane članica te grupe."

Britanski šef diplomatije William Hague potvrdio je da putuje u Kijev, gdje će o krizi razgovarati sa predstavnicima ukrajinske vlade: "Ruskom akcijom povrijeđen je teritorijalni suverenitet i integritet Ukrajine i ovo ne može biti način na koji se vodi međunarodna politika." Hague je rekao kako je dobio potvrdu vlade u Kijevu da "neće reagovati na provokacije" i kako on predlaže da se s time i nastavi kako bi se smanjile tenzije.

Šta će učiniti NATO?

U Briselu su se ove nedjelje (2.3.2014.) sastali i čelnici NATO-saveza kako bi raspravljali o krizi. "Ono što Rusija radi u Ukrajini predstavlja opasnost po sigurnost u Evropi. Rusija mora zaustaviti sve svoje vojne aktivnosti", upozorava generalni sekretar NATO saveza Anders Fogh Rasmussen. Sastanak Vijeća NATO-a sazvan je na zahtjev Poljske i Litvanije koje smatraju da zbivanja u Ukrajini ugrožavaju i njihovu sigurnost.

"Ovo je vjerovatno najopasnija situacija u Evropi još otkako je Sovjetski Savez 1968. umarširao u Čehoslovačku", rekao je jedan zapadni diplomata koji je želio da ostane anoniman. "Realno gledano, moramo prihvatiti činjenicu da se Krim trenutno nalazi u rukama Rusije i da u ovom trenutku moramo da radimo na tome da ona odustane da zauzme i istočni dio Ukrajine", dodao je on.

Ukrajina ima slabo naoružanu armiju i nije u stanju da se odupre nadmoćnoj ruskoj vojsci. Ruski predsjednik Putin je proteklih godina investirao milijarde dolara u naoružavanje i modernizaciju svojih snaga, aerodroma i vojnih baza.

Vlada u Kijevu proglasila mobilizaciju

Ukrajinska vlada ja naložila armiji da se stavi u najveću borbenu gotovost. Ukrajinski ambasador pri UN-u Jurij Sergejev je izjavio kako je njegova zemlja "spremna da se brani".

Kijev je već zatražio pomoć NATO-saveza, tačnije pomoć vlada u Vašingtonu i Londonu. Ove dvije zemlje su, zajedno sa Rusijom, bile potpisnice i garanti sporazuma kojim je 1994. regulisano proglašenje nezavisne Ukrajine i kojim je Rusija garantovala sigurnost susjednoj zemlji koja je tada raskinula sa prošlošću unutar Sovjetskog Saveza.

Autor: Azer Slanjankić (rtre, afpe, afpd)

Odgovorni urednik:Nenad Kreizer