ZOI 2026. u Milanu i Cortini: Šta sve treba znati?

Nova dvorana za hokej na ledu u Milanu i nova dvorana za klizanje u Cortini završene su i otvorene u planiranom roku. 25. Zimske olimpijske igre (ZOI) sada mogu da počnu. 

Cortina d'Ampezzo je po drugi put domaćin Olimpijskih igara: 1956. godine, prije 70 godina, sedma Olimpijada po redu je održana u ovom zimskom sportskom centru u italijanskim Dolomitima.

Ključne činjenice o ZOI 2026. 

Zimske olimpijske igre će zvanično biti otvorene 6. februara na stadionu Giuseppe Meazza u Milanu, poznatijem kao San Siro, na kojem tradicionalno nastupaju fudbalski klubovi Inter i AC Milan. Stadion ima kapacitet od 75.000 gledalaca. 

Oko 2.900 sportista (47 posto njih su žene) iz više od 90 zemalja takmičiće se za 116 zlatnih, srebrnih i bronzanih medalja. Njemačka je zastupljena sa 188 sportista, što predstavlja najveći broj do sada na Zimskim olimpijskim igrama.

Po prvi put će na jednim Olimpijskim igrama biti zastupljeno skijaško planinarenje. Ta vrsta takmičenja se uglavnom održava na kružnim stazama. Sportisti se najprije penju uz padinu sa skijama pričvršćenim na leđima da bi se sa vrha na njima spuštali niz stazu. 

Takmičenja će se, pored  Milana i Cortine, održavati i u još nekoliko poznatih zimskih sportskih centara.

• Milano (hokej na ledu, umjetničko klizanje, brzo klizanje i brzo klizanje na kratke staze)

• Cortina d'Ampezzo (žensko alpsko skijanje, sankanje, bob, skeleton i curling)

• Antholz (biatlon)

• Val di Fiemme (skijaški skokovi, nordijska kombinacija, skijaško trčanje)

• Livigno (skijanje slobodnim stilom, snoubording)

• Bormio (muško alpsko skijanje, skijaško planinarenje)

Treba napomenuti da su udaljenosti između odabranih lokacija prilično velike: Milano i Antholz su udaljeni 350 kilometara.

ZOI 2026. godine završiće 22. februara ceremonijom zatvaranja u drevnoj areni Verone, koja prima više od 12.000 gledalaca.

Da li je ruskim i bjeloruskim sportistima dozvoljeno da se takmiče?

Kao i na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. u Parizu, dozvoljeno je učešće samo pojedinačnim sportistima - i čak i tada, samo ako nemaju veze s vojskom ili bezbjednosnim službama i nisu javno podržali ruski rat u Ukrajini. Tek tada se oni smatraju "neutralnim". Pored toga, svi oni se u svojim disciplinama moraju kvalifikovati za Olimpijske igre. Tročlana komisija Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) potom im izdaje konačno odobrenje za nastup.

Prema informacijama MOK-a, očekuje se učešće 13 sportista iz Rusije i sedam iz Bjelorusije (zaključno sa 29. januarom 2026. godine). Na Ljetnim olimpijskim igrama u Parizu bilo je 15 sportista iz Rusije i 17 iz Bjelorusije, koji su dobili dozvolu da se takmiče kao neutralni sportisti.

U decembru je Sportski arbitražni sud (CAS) poništio isključivanje "neutralnih" ruskih i bjeloruskih skijaša iz olimpijskih kvalifikacija.

Na Zimskim igrama 2022. u Pekingu, 216 ruskih sportista dobilo je dozvolu da se takmiče samo pod neutralnom zastavom - ali iz potpuno drugog razloga: zbog toga što je razotkriven sistem dopinka u Rusiji koji je podržavan od strane države. A invazija Rusije na Ukrajinu je počela 24. februara 2022. godine, četiri dana nakon završetka Igara u Pekingu.

Ko će se brinuti za bezbjednost tokom Igara?

Prema MOK-u, bezbjednost je "odgovornost vlasti zemlje domaćina, koje blisko sarađuju sa delegacijama zemalja učesnica". Navodno će biti angažovano oko 6.000 policajaca i drugog osoblja. Poređenja radi, na Igrama u Parizu se za bezbjednost brinulo više od 50.000 ljudi.

Svjetsku javnost su uzbudili medijski natpisi da će pripadnici kontroverzne američke Službe za imigraciju i carine (ICE) takođe biti poslani na Olimpijske igre kako bi se brinuli za bezbjednost počasnih gostiju iz SAD-a. Naime, svoje prisustvo su već najavili potpredsjednik JD Vance i državni sekretar Marco Rubio; predsjednik Donald Trump još nije potvrdio dolazak.

Američki ambasador u Italiji, Tilman J. Fertitta je izjavio pak da će angažman službenika ICE-a biti "isključivo savjetodavne i obavještajne prirode, bez vršenja patrola i provođenja drugih zakonskih mjera".

Kako se provode doping kontrole?

Kao i u Pekingu 2022. godine, MOK je angažovao Međunarodnu agenciju za testiranje (ITA) sa sjedištem u Švicarskoj da provodi doping testove u većini sportova. Predolimpijske kontrole su počele krajem oktobra, a tokom Igara u Milanu i Cortini planirano je još otprilike provođenje 3.000 testova. Po prvi put će se na aerodromima vršiti provjere prtljaga s ciljem zapljene sumnjivih supstanci.

No, međunarodne federacije za skijanje, biatlon, hokej na ledu i curling ne sarađuju s ITA-om, već samostalno organizuju doping kontrole unutar svojih disciplina.

Uzorci urina i krvi se čuvaju do deset godina kako bi se eventualni prekršioci propisa o dopingu mogli naknadno identifikovati, ukoliko su koristili neke do sada nepoznate supstance. Sportski arbitražni sud (CAS) će takođe biti prisutan na licu mjesta tokom Igara, kako bi mogao brzo donositi odluke o prekršajima u vezi s dopingom.

Da li će Igre u Milanu i Cortini biti uspješne?

Uspjeh Igara zavisi od mnogih faktora, na primjer, od atmosfere. Prema podacima Organizacionog odbora, više od polovine ulaznica prodano je još do početka novembra 2025. Cijene ulaznica se kreću od 30 pa do 2.900 eura, koliko košta najskuplja karta za ceremoniju zatvaranja u Veroni.

Za posebno popularne discipline, poput alpskog skijanja, preostale su još samo skupe karte - ili takozvani hospitality-paketi, koji koštaju do 3.500 eura i predstavljaju kombinaciju ulaznice, ugostiteljskih usluga i drugih pogodnosti.

Kakav će biti finansijski saldo Igara, to će se tek ispostaviti. Budžet za Olimpijske i Paraolimpijske igre, koje će odmah potom uslijediti, iznosi oko 1,6 milijardi eura.

Prema službenim podacima, Olimpijada u Pekingu je na kraju koštala 3,9 milijardi dolara (3,3 milijarde eura), ali se pak u studiji istraživača sa Univerziteta Oxford došlo do cifre od 8,7 milijardi dolara, što je više nego dvostruko veći iznos od zvanične cifre.