Znatno povećan broj radnih migranata iz BiH u Njemačkoj | Kiosk | DW | 18.04.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Znatno povećan broj radnih migranata iz BiH u Njemačkoj

U Njemačkoj je natno povećan broj radnih migranata iz zemalja Zapadnog Balkana. Najviše ih je iz BiH. "Radost" na Balkanu zbog požara Notre-Dame. Ovo su neke od tema kojim se bavi štampa sa njemačkog govornog područja.

"Bio je to veliki migracioni eksperiment čiji rezultati se primjećuju tek sada: Jedna četvrtina ukupnog broja radnih migranata koji nisu iz zemalja članica Evropske unije, dolaze iz šest zemalja Zapadnog Balkana: Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Makedonije i Kosova", stoji između ostalog u članku objavljenom danas (17.4.) u poznatom njemačkom listu "Welt".

U opširnom članku autor analizira nikad veći broj radnih migranata sa Zapadnog Balkana: "Prema aktuelnim podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, broj migranata sa Zapadnog Balkana koji rade u Njemačkoj prošle godine je bio oko 66.000. Poređenja radi, krajem 2015. bilo ih je samo 13.000. Njihov broj se u posljednjih nekoliko godina upeterostručio.

Migranti sa Zapadnog Balkana su vremenom postali vrlo važni za njemačko tržište rada. Svaki četvrti stranac iz zemalja koje nisu članice EU, i koji radi u Njemačkoj, dolazi iz zemalja Zapadnog Balkana. Krajem 2015. godine je to bio svaki deseti. Najveći dio njih, prema statističkim podacima, dolazi iz Bosne i Hercegovine (32 posto), Srbije (22 posto) i sa Kosova (19 posto). Manji broj radnih migranata dolazi iz Makedonije (14 posto), Albanije (11 posto) i Crne Gore (2 posto). Pet posto njih ima neograničenu dozvolu za boravak u Njemačkoj, a svi ostali imaju ograničeni boravak. Ono što je zanimljivo je da u Njemačkoj radi mnogo više muškaraca, nego žena sa Zapadnog Balkana – i to tri puta više muškaraca", navodi se u članku pod naslovom "Ranije su dolazili tražitelji azila, sada dolaze građevinski radnici".

Sve to je rezultat migracionog eksperimenta, odnosno uvođenja tzv. Uredbe za Zapadni Balkan, objašnjava autor: "Do 2016. godine desetine hiljada ljudi sa Zapadnog Balkana su u Njemačku došli kao izbjeglice i tu zahtijevali azil. Ali, u 2014. i 2015. su zemlje Zapadnog Balkana sukcesivno proglašene za 'zemlje sigurnog porijekla'. Zahtjevi za azil iz ovih zemalja praktično se nakon toga više ne prihvaćaju.

Njemačka savezna vlada je 2016. godine omogućila novi način dolaska za radnike iz ovog regiona: tzv. pravilo Zapadnog Balkana (Westbalkanregel). Od tada radnici mogu dolaziti u Njemačku skoro bez ikakvih problema, neovisno o profesionalnim kvalifikacijama i poznavanju njemačkog jezika. Jedini preduslov je konkretna ponuda za posao i odobrenje BA (Bundesagentur für Arbeit). Uredba, koja je stupila na snagu 2016. godine, ograničena je i traje do 2020. godine. Glavni razlog za vremensko ograničenje je da mnogi ljudi koji dolaze u Njemačku iz regiona nisu stručna radna snaga."

"Glavne zemlje porijekla još uvijek su Indija, Kina, BiH (8%) i Sjedinjene Države", piše autor.

Herbert Brücker, voditelj istraživačkog odjela „Migracija" na Institutu za istraživanje tržišta rada (IAB) za ovaj list kaže: "Najveće interesovanje je za građevinsku i ugostiteljsku djelatnost. Baš tamo gdje je manjak osoblja posebno velik."

"IAB predviđa dugoročni pad broja radno sposobnog stanovništva ukoliko se ne bude usmjerilo na zapošljavanje radnika iz trećih zemalja. Čak i ako narednih godina godišnje u Njemačku useli 200.000 osoba više, nego ih se odseli, do 2060. godine broj radnika bi i dalje opao sa sadašnjih 46 miliona na manje od 40 miliona. Kako bi se spriječilo dalje opadanje broja radno sposobnog stanovništva, u Njemačku bi se moralo godišnje useljavati oko 400.000 ljudi više nego ih se odseli.

Ali u konačnici, sve manje stranaca dolazi u Njemačku. To ističe Institut za njemačko privredu u Kelnu (IW): Nakon što je u Njemačku 2017. godine stiglo 683.000 imigranata iz EU i zemalja koje nisu članice EU, prema podacima instituta 2018. godine stiglo je samo oko 357.000 osoba", zaključuje ovaj list.

Radost zbog požara u katedrali Notre-Dame

Austrijski list „Die Presse" je objavio članak u kojem tematizira "radosne" reakcije na požar u pariškoj katedrali Notre-Dame u Srbiji i BiH.

„Iako se čini da je tuga zbog požara u Notre-Dame ujedinila podijeljeni kontitent, na Balkanu su oblaci dima nad Parizom izazvali izvjesnu radost i zadovoljstvo. Razlog za to je što nacionalistički srpski fanatici još uvijek preziru Pariz zbog francuskog učešće u vazdušnim napadima NATO-a na Srbiju 1999. godine i priznavanja nezavisnosti Kosova 2008. godine", navodi ovaj list i spominje tabloide "Informer" i "Alo!":

"‚Stigla ih je Božja kazna‘ naslov je članka na internet stranici srpskog tabloida "Informer" u Beogradu, koji je blizak vlastima. Prije šest mjeseci su 'Francuzi' okačili 'pogrešnu' zastavu Kosova na katedralu: 'Sada ju je plamen uništio'. 'Alo!', optužuje Francuze da 'su pljunuli na srpske žrtve'. Tek nakon što je svemoćni šef države Aleksandar Vučić na Twitteru uvjerio da „su svi Srbi tužni zbog požara u Notre-Dame", sa interneta su nestale gore navedene poruke.", zaključuje autor.

Ni reakcije u susjednoj BiH nisu zaobiđene: "U susjedoj Bosni i Hercegovini Rajko Vasić, član upravnog odbora srpske vladajuće stranke SNSD, izjavio je da se on 'raduje' zbog požara, koji opisuje kao neku vrstu 'pravedne odmazde' za učešće Francuske u zračnim napadima NATO-a. Na Twitteru je napisao: 'Onaj ko bombarduje nevine i bespomoćne Srbe, može izgorjeti'.

Centar za mir u  Mostaru, kao znak vezanosti za francusku prijestolnicu, osvijetlio je 'Stari most' francuskim nacionalnim bojama: Most star više od 450 godina uništen je u ratu u BiH 1993. i obnovljen uz pomoć Francuske nakon rata i i ponovo otvoren 2004. godine", zaključuje autor na kraju članka.

Pripremila: Aida Sofić Salihbegović

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije