Zloupotrebom vojske do razgradnje BiH

Postrojavanjem u Banjaluci u okviru manifestacija kojima se obilježava Dan Republike Srpske (RS), Oružane snage BiH (OSBiH) zloupotrijebljene su u političke svrhe, smatra vojno-politički analitičar iz Sarajeva Nedžad Ahatović. On vjeruje da su sve aktivnosti oko učešća OS BiH u Banjaluci 8. i 9. januara planirane kako bi se ugrozila najuspješnija poslijeratna reforma u BiH – reforma odbrane, provedena uz aktivnu podršku NATO-a, Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije (EU). „Krajni cilj je razgradnja OS BiH i destabilizacija ove zemlje, ali i regije", kaže Ahatović za Deutsche Welle.

„Ukoliko se uspije sa razbijanjem OS BiH, a postrojavanje jedinica OS BiH u Banjaluci bez saglasnosti državnog Predsjedništva kao vrhovnog komandanta je čin koji tome vodi, bojim se da u ovoj zemlji može vrlo lako doći do sukoba niskog intenziteta u kojima je specifična uloga i djelovanje specijalnih sastava policije. Zato se u RS-u insistira na obuci i opremanju manjih specijaliziranih policijskih i poluvojnih formacija u vidu sigurnosnih agencija. Svaki povratak na staro, poput razgradnje OS BiH i ponovne uspostave nacionalnih vojski, kakve su na primjer bile VRS i Hrvatsko vijeće odbrane (HVO) poguban je za BiH, ali i regiju“, upozorava Ahatović.“

Kome treba nesiguran Balkan?

Naš sagovornik vjeruje da na nestabilnost BiH računaju i određeni faktori na međunarodnom planu. „U prvom redu mislim na Rusiju koja bi preko BiH mogla destablizirati regiju i ugroziti zapadne interese na Balkanu. U tom kontekstu, BiH bi imala status 'države slučaja'. Moram reći da smo mi u BiH već žrtve pojavnih oblika 'hibridnog' i psihološkog rata u kojem se dio države (RS) podstiče na izuzetno rizičan put samostalnosti. S druge strane, vojne vježbe Rusije i Srbije pa zatim Srbije i RS-a, svojevrsna su poruka Kremlja da na Balkanu ima svoj interes i uticaj, kao i instrumente da ih po potrebi proširi namjernom destabilizacijom regije“, kaže Ahatović.

„Rastakanje oružanih snaga jedne države je rastakanje same države, a nikoga više od Hrvatske ne plaši koncept rastakanja BiH, jer bi on donio utjecaj Rusije i Srbije, na pedesetak kilometara od Zagreba, ali i ponad Dubrovnika“, kaže politički analitičar Davor Gjenero. On smatra da će godina u koju ulazimo u sigurnosnom smislu biti najizazovnija od raspada Varšavskog pakta i da je budućnost NATO-a vezana uz „goleme nepoznanice".

Geostrateške igre

„Ključna nepoznanica je, naravno, ponašanje buduće američke administracije. Niko ne može biti posve siguran kakav će biti odnos administracije Donalda Trumpa prema NATO-u i aktuelnim prilikama na rubu Evrope, posebno na Balkanu. Nije slučajno da se prije smjene vlasti u Washingtonu pokušava konsolidirati baltički bok NATO-a, ali je očito da Balkan ostaje zona potpune neizvjesnosti. Neki od analitičara strepe od mogućnosti organiziranja Nove Jalte između Trumpa i Vladimira Putina, pri čemu bi u onim dijelovima nekadašnjeg Varšavskog ugovora, koji su danas konsolidirani kao demokratske države članice EU i NATO-a, Rusija odustala od svojih pretenzija, ali bi bila kompenzirana na Balkanu. Putinov ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov već je definirao koncept stvaranja bloka od četiri 'neutralne' države na Balkanu. Uz Srbiju, to bi bile i Makedonija, koja je ispunila uslove za članstvo u NATO ali nije pozvana da pristupi, Crna Gora uprkos činjenici da je njen pristupni ugovor s NATO u fazi ratifikacije, i BiH. Crna Gora i Makedonija u toj bi konstrukciji postale zone potpune ruske dominacije, a u BiH bi se uspostavio nekakav odnos podijeljenog utjecaja Rusije i Turske", kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Politički analitičar iz Zagreba podsjeća da se još ne zna stav nove američke administracije. „Jako brine usporena ratifikacija pristupanja Crne Gore NATO-u, a posebno procesi rastakanja BiH, u kojima nesputano sudjeluju i Milorad Dodik i Mladen Ivanić, kao i srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, nešto obazrivije Aleksandar Vučić, a da pritom niti Evropska unija niti NATO ne reagiraju", upozorava Gjenero.  

Šta kažu u Srbiji?

U Srbiji se, međutim, s puno manje pažnje prati sve ono što se dešava zapadno od Drine, kaže za Deutsche Welle beogradski vojni analitičar Aleksandar Radić. On ističe da vijest o postrojavanju Oružanih snaga BiH u Banjaluci na Dan RS-a nije izazvala naročitu pažnju javnosti u Srbiji. „Postoji veliki raskorak između pogleda srpskih vlasti prema događajima u BiH, time i RS-u, i običnih građana ove zemlje. Javno mnijenje ovdje je prilično indiferentno prema idejama Srba van Srbije. Ako bi se pratili samo mediji, onda bi se stekao utisak da političari poput Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića gledaju kako da podrže Dodika, a da pri tome ne isprovociraju previše Sarajevo. Realnost je da Srbija živi svojim životom koji je prilično udaljen od nacionalne ideje, tako da je tu lako stvoriti dvostruku sliku o jednoj 'posebnoj' zainteresiranosti Srbije za događaje u BiH“, kaže Radić.

On ne osporava da politički problemi u BiH, uključujući one koji se tiču vojske, imaju uticaja na sigurnosnu situaciju. „Prirodno je da se politika bavi vojskom. Kada je riječ o BiH, Dejton je pokazao brojne slabosti. Očito je da se jedan projekat, koliko god on bio svrsishodan za prekid rata, ne može vječno održavati u životu, čija god to bila politička namjera. Mislim da je, u najmanju ruku, vrijeme da se u BiH ozbiljno razgovara o budućnosti. Naravno, ukoliko je to uopće moguće i ako politički akteri mogu trezveno razmotriti situaciju i shvatiti s čim se igraju“, kaže Radić.

Na učešće jedinica OS BiH u manifestacijama u Banjaluci reagirao je i NATO štab u BiH. Komandant štaba, brigadni general američke vojske Gisele Wilz, rekla je da očekuje istragu i reakciju Ministarstva odbrane BiH. „Upoznata sam da su pripadnici OS BiH prisustvovali aktivnostima u Banjaluci, u različitim svojstvima. Pretpostavljam da će Ministarstvo odbrane provesti detaljnu istragu i očekujem da će Ministarstvo i OS BiH na odgovarajući način odgovoriti na rezultate istrage“, rekla je Wilz za Dnevni Avaz. Ona je potvrdila da bi učešće bilo kog pripadnika OS BiH u bilo kojem dijelu programa obilježavanja 9. januara kao Dana RS-a predstavljalo kršenje Zakona o odbrani.