Zla sreća Rumunije ima ime i prezime
16. novembar 2018
Ako crna mačka dođe slijeva, biće nesreće. Ako se u kuhinji prospe so, biće svađe. Mnogi Rumuni pokušavaju da sujevjerjem objasne i relativizuju neprijatne situacije. A utorak trinaesti je za njih apsolutno crn dan – tada sve ide krivo!
Ovog 13. novembra 2018, u utorak, Evropska komisija u Briselu je predstavila javnosti izvještaj o napretku Rumunije i Bugarske. Te zemlje su pristupile EU 2007. pod određenim uslovima: nezavisnost pravosuđa, borba protiv korupcije i pravna država su podvrgnuti kontinuiranim provjerama koje sprovodi Evropska komisija. Takozvani Mehanizam kooperacije i provjere je dio pristupnog ugovora za obje države i trebalo bi da bude ukinut, ako sve bude teklo kao do sada, za Bugarsku u jesen 2019. godine. Za Rumuniju neće biti ukinut. I za to postoje dobri razlozi.
Korumpirani tandem
Ti razlozi su jasno iznesena u izvještaju od dvadeset strana: potčinjavanje pravosuđa politici, velike manjkavosti u sprovođenju načela pravne države. U pretposljednjem izvještaju EU su iznesene preporuke koje je rumunska socijalno-liberalna vlada najvećim dijelom ignorisala – a sada su im se pridružile nove.
To što je Evropska komisija tamo iznijela crno na bijelo, nema veze sa pehom i sujevjerjem. A „peh" ima više imena. Najpoznatija su: Liviu Dragnea i Kalin Popesku-Taričeanu. Prvi je predsjednik parlamenta i šef vladajuće socijaldemokratske stranke PSD. On je zbog izbornih mahinacija već bio pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu zatvora a na drugom suđenju je zbog zloupotrebe službenog položaja osuđen na tri i po godine zatvora. Ima i treći proces u koji se uključila i evropska agencija za borbu protiv prevara OLAF – radi se o mogućoj pronevjeri 21 miliona eura EU.
Drugi peh, Taričeanu, predsjednik je Senata i šef pseudoliberalnog koalicionog partnera ALDE. On je, prema izvještajima austrijskih istražitelja, umiješan u jedan skandal sa podmićivanjem. I rumunsko pravosuđe hoće da pokrene istragu i podnijelo je zahtjev za ukidanje njegovog imuniteta. Riječ je o proviziji od 800.000 eura koju je Taričeanu, kako se sumnja, dobio od jedne austrijske firme dok je bio premijer (2004-2008).
Ta dva političara i njihova svita su, od pobjede na izborima i stupanja na vlast prije dvije godine, od Rumunije napravili jednu od najklimavijih zemalja EU. A EU je dugo to gledala ne čineći ništa. Znajući da vlade u Varšavi i Budimpešti, koje gaje skepsu prema EU, drže Evropsku komisiju i Parlament u šahu, Dragnea, Taričeanu i njihovi sljedbenici su Rumuniju odveli na periferiju EU.
Novina u izvještaju je i ukazivanje na obavezu zemalja-članica da garantuju slobodu mišljenja i štampe i pored stupanja na snagu Opšteg zakona o zaštiti podataka. Pozadina su pokušaji rumunske vlade da zastraši grupu istraživačkih novinara i da ih ogromnim kaznama odvrati od njihovih istraživanja – koja se vrte oko šefa PSD.
Kritike sa svih strana
„U ovih 11 godina članstva u EU, Rumunija je imala sve pretpostavke da postane evropska država sa jakim institucijama pravne države", kaže rumunska novinarka Magda Gradinaru. Jedno vrijeme je izgledalo da je put kojim se krenulo dobar. Ali, to što se sada dešava u Rumuniji, bacilo je zemlju dvije decenije unazad, dodaje ona u razgovoru za DW.
Rumunska poslanica u Evropskom parlamentu i bivša ministarka pravde Monika Makovei slično vidi razvoj događaja u svojoj zemlji. „Vlada koja se obazire na principe pravne države, parlament koji ne poštuje pravila i ruši demokratske principe, ne može da traži poštovanje", rekla je Makovei u intervjuu za DW misleći na predstojeće predsjedavanje Rumunije Evropskom unijom koje počinje sljedeće godine.
Gunter Kirhbaum, predsjedavajući Odbora za Evropu u Bundestagu, u izjavi za DW je najoštrije osudio rumunsku vladu: „Izvještaj jasno pokazuje ono što je posmatračima sasvim očigledno: rumunska vlada nastavlja da napada podjelu vlasti i time komad po komad podriva temelje pravne države", kaže ovaj političar CDU.
To je neprihvatljivo za jednu članicu EU i zato je, kako je dodao, ispravno to što je Evropski parlament uz izvještaj Komisije donio i svoj stav. U Evropi se predugo gledalo samo na Poljsku i Mađarsku a situacija u Rumuniji je ignorisana, kaže Krihbaum, koji je inače i predsjedavajući Njemačko-rumunskog foruma.
Šta sada?
Još nije jasno kako će se izvještaj odraziti na vladu u Bukureštu. Ministar za Evropu je smijenjen jer očigledno nije htio da izađe u susret Dragnei i nije umio – ili nije htio – da se odupre kritikama u Briselu. Vlada premijerke Viorike Dančile i dalje igra onako kako svira moćnik koji vuče konce iz pozadine – Dragnea. Sada se čak i Socijaldemokrate pitaju: dokle će to tako? Pa i rumunska komesarka EU i stara provjerena političarka PSD Korina Kretu posljednjih nedjelja se vidno distancirala od svog šefa stranke i vlade koju je postavio.
Najoštrije kritike u zemlji izgovara liberalnokonzervativni predsjednik Rumunije Klaus Johanis. I pored stalnih pokušaja vlade da mu smanji ingerencije, on se svom sredstvima koja su mu na raspolaganju bori protiv antievropskog kursa koalicije PSD-ALDE.
Aktuelna vlada je „udes demokratije", rekao je Johanis na jednom sastanku lokalnih političara. Prema njegovim riječima, rumunska vlada nije spremna da preuzme predsjedavanje Savjetom EU januara 2019. I zato je neophodno da se hitno promijeni vlada, dodao je rumunski šef države.