Zemlje u razvoju u vrtlogu korona-krize
5. april 2020
Držati distancu - u Njemačkoj, Francuskoj ili SAD je izvdoljivo. Ali, u slamovima u Nju Delhiju, u favelama u Rio Dežaneiru ili taunšipovima u Južnoafričkoj Republici zbog nedostatka životnog prostora je to skoro nemoguće.
No, još uvijek je broj slučajeva korona-virusa relativno mali, ali jedno je jasno - virus se proširio po cijelom svijetu. Mnoga mjesta su uvela kontra-mjere. Indija je na dvije nedjelje zabranila kretanje za svojih milijardu i 300 miliona stanovnika. Zabranu izlaska u Južnoafričkoj Republici kontroliše vojska. Druge zemlje reaguju sporije. U Mjanmaru su još uvijek prepune ulične pijace, predsjednik Tanzanije dozvoljava i dalje rad vjerskim ustanovama, a predsjednik Brazila govori da se radi o „gripčiću".
Nezavisno od razvoja epidemije korona-virusa, već sada su mnoge zemlje izložene patnji. Već sada je korona-kriza pogodila mnoge zemlje punom snagom, piše Odjeljenje za analize Deka banke (kuća za hartije od vrijednosti Šparkase grupacije). Zabrinut je i ekonomski stručnjak sa Instituta za svjetsku privredu u Kilu, Rolf Langhamer. „Naravno da smo prvo usredsređeni na našu situaciju." Ali, to ne bi trebalo tako da ostane. „Nakon korona-krize bi moglo da dođe do pojačane migracije zbog siromaštva u cijelom svijetu", kaže ovaj ekspert za zemlje u razvoju i ubrzanom ekonomskom razvoju.
Koliko će to teško pogoditi zemlje zavisi od tri faktora:
- Već sada su mnogi investitori kapital iz valuta zemalja u razvoju i zemalja u ubrzanom ekonomskom razvoju prebacili u dolare. „Kapital je brzinom svjetlosti nestao iz ovih zemalja. Jer, dolar je sigurna valuta", kaže Langhamer u razgovoru za DW. Posljedica: inostrane valute u odnosu na dolar gube na vrijednosti. A dugovi koji se računaju u dolarima postaju sve skuplji.
- Drugo, mnoge zemlje u svojim budžetima računaju sa većim cijenama sirovina. Pad cijena im pravi probleme. „Zemlje poput Nigerija, Brazila ili Južnoafričke Republike se nadaju brzom povećanju cijena, kako bi u zemlju doveli nove devize."
- I treće, skoro sve zemlje je pogodila manja potražnja iz Kine. „U ovom trenutku imamo sva tri ova faktora odjednom", kaže Langhamer. Osim toga, tu su i zemlje za koje je turizam veoma važna privredna grana, poput Tajlanda, koje su pak žestoko pogođene ovom krizom.
Dok Evropa i SAD usvajaju gigantske pakete pomoći, ostaje da se vidi kako će zemlje u razvoju i ubrzanom ekonomskom razvoju kompenzovati gubitke prouzrokovane korona-krizom i garantovati socijalni mir. Indijski paket pomoći u visini 38 milijardi evra u poređenju sa američka dva biliona djeluje jadno.
Ko će pomoći zemljama u razvoju?
Mnistar za razvoj njemačke vlade, Gerd Miler se zalaže za otpisivanje duga najsiromašnijim zemljama. Jer, one ne zavise od procjene na finansijskim tržištima, već od različitih organizacija. Zbog toga bi oprost duga tim zemljama imao smisla, kaže Langhamer. Ali, za to bi morale da budu spremne banke koje posluju na međuanrodnom nivou. „To se u istoriji nije često dešavalo. Osim toga i banke u vidu imaju i svoju komplikovanu situaciju zbog korona-krize i u svojim matičnim zemljama će zahtijevati pomoć države."
Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgijeva opreznom računicom je došla do cifre od 2,5 biliona dolara koji su potrebni samo zemljama u ubrzanom ekonomskom razvoju. MMF radi na brzom odgovoru, kažu u Vašingtonu.
Zemljama u razvoju i ubrzanom ekonomskom razvoju ostaje da se nadaju da će mjere protiv korona-pandemije biti dovoljne - jer ekonomske štete su već sada ogromne. Doduše s obzirom na veoma brzo širenje virusa, ovo sve više izgleda kao ogromna ljudska tragedija. I Velthungerhilfe upozorava na masivne posljedice u najsiromašnijim regionima na Zemlji. „Polazimo od toga da će narednih nedjelja i mjeseci tamo biti mnogo mrtvih", kazala je šefica ove njemačke organizacije.