Zemlje Dalekog istoka zabranile uvoz njemačke svinjetine
14. septembar 2020
Još kad je u četvrtak (10. septembar) Južna Koreja zabranila uvoz svinjetine iz Njemačke, ovdašnji uzgajivači već su slutili zlo. Jer, bilo je jasno da će se na sličan korak odlučiti i Kina. I njemačko Ministarstvo ekonomije je pokušalo da odvrati Kineze od takve mjere, podsjećajući da se zasad radi tek o jednoj jedinoj divljoj svinji koja je postala žrtva afričke svinjske kuge na tlu Njemačke.
Leš te divlje svinje je otkriven u četvrtak u pokrajini Brandenburg i za sada nema potvrde da je proširila zarazu. Njemačka je prethodno godinama preduzimala mjere na istoku zemlje kako bi spriječila da se kuga proširi iz Poljske. Tako su ciljano ubijane divlje svinje, a gradi se i posebna žičana ograda.
Ipak, u subotu je i kineska carina objavila da je zabranjen uvoz svinjetine iz Njemačke. Sve pošiljke svinjskog ili mesa divlje svinje koje se još nalaze u transportu moraju biti uništene ili vraćene u ishodišnu luku. Pošiljke koje su već stigle u Kinu moraju biti dodatno provjerene prije nego što se pusti na tržište, piše u saopštenju.
Zapravo, neće ni biti mnogo pošiljki. Jer, njemački proizvođači veoma brzo nisu ni smjeli da izvoze, a već nakon prvog slučaja se više nisu izdavali veterinarski sertifikati za svinjetinu bez kojih izvoz nije moguć.
U ponedeljak je i Japan zabranio uvoz njemačkog svinjskog mesa.
Najviše njemačke svinjetine – u Evropu
Daleko najviše njemačke svinjetine koja odlazi u izvoz, stiže u druge zemlje EU – oko 70 odsto. Ali, u Kinu odlazi oko 17 odsto, u Južnu Koreju oko 4 odsto. Zapravo se u Kinu izvozi sve više njemačke svinjetine – upravo zbog svinjske kuge koja duže hara Kinom. Tamo je već uginulo ili je zbog straha od zaraze zaklano više od 100 miliona životinja tako da su Kinezi prisiljeni da uvoze velike količine svinjetine.
Ipak, evropski potrošači ne bi trebalo da strahuju od svinjetine iz Njemačke: među članicama se eventualno ograničenje odnosi samo na određeni region u kojem postoji opasnost od bolesti, dok je iz drugih dijelova države izvoz i dalje moguć. Uzgajivači se nadaju da će na tako nešto pristati i Kinezi.
Njemačka proizvodi više mesa nego što joj treba za domaću potrošnju: prošle godine je u ovoj zemlji zaklano oko 60 miliona svinja, goveda, ovaca, koza i konja. Ako se tome doda još i perad, ovdašnji uzgajivači proizvode oko osam miliona tona mesa.
Loši uslovi u mesnoj industriji
S druge strane, njemačka svinjetina se traži na svjetskom tržištu: zemlja je na trećem mjestu po izvozu svinjetine, odmah nakon Španije i SAD.
Upravo zbog svinjske kuge na domaćem tržištu, Kina se uspela na prvo mjesto po uvozu njemačke svinjetine, prije toga je to bila Italija.
No uslovi u njemačkoj industriji su daleko od idealnih: još početkom ljeta je na naslovnice došao najveći koncern Tenis koji drži oko 30 odsto ovdašnjeg tržišta, ali čije klanice su postale žarište epidemije. Jer, zaposleni, mahom sa Balkana, žive i rade u užasnim uslovima.
Samo u glavnom pogonu te kompanije na zapadu Njemačke kolje se i tranšira oko 20.000 svinja dnevno.