Zemlje bez mozgova, zemlje bez budućnosti | Politika | DW | 05.01.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Zemlje bez mozgova, zemlje bez budućnosti

Iz Srbije se godišnje odseli čitav jedan grad. Odlazak sa Balkana je odlazak iz bijede i nesigurnosti. I to je začarani krug – što više mladih i obrazovanih ljudi ode, to će oporavak biti teži ili čak nemoguć.

Autobusi puni migranata kreću iz Tetova skoro svake večeri. Budući gastarbajteri odlaze u Italiju, Njemačku, Švajcarsku i druge zapadne zemlje gdje mogu da nađu posao.

Stotine hiljada Makedonaca je već napustilo zemlju. Među njima je i ljekar Boban Đakov (38) koji je još 2011. otišao za Sloveniju. Kaže da su za dobro radno mjesto u Severnoj Makedoniji potrebne političke veze.

„To je jadan i bijedan osjećaj kada diplomirate medicinu a država i sistem vas odbace kao smeće“, kaže ovaj ginekolog. Dodaje da je Skoplje napustio uglavnom iz finansijskih razloga. „Početna plata kao doktoru mi je bila manja nego ono što sam zarađivao kao konobar prije fakulteta“, dodaje Đakov.

Kosovari idu u Italiju

U Zapadnoj Evropi su trenutno na cijeni visokokvalifikovani migranti, posebno doktori i drugi zdravstveni radnici.

Na Balkanu, takvi ljudi se suočavaju sa slabim tržištem rada, nesigurnošću, negativnim političkim okruženjem, lošim zdravstvenim sistemima, a tu je i diskriminacija prema određenim segmentima populacije, kao što su žene i LGBT osobe. To su ključni razlozi za emigraciju, kaže Živka Deleva iz berlinske nevladine organizacije „Interkulturanstalten Vestend“.

Posljedice su više nego očigledne u Sjevernoj Makedoniji. Po statistikama Svjetske banke, pola miliona Makedonaca već živi u inostranstvu. To je oko četvrtine ukupne populacije.

Na Kosovu nije ništa bolje. Po statistikama Evropske unije, članice EU su izdale oko 245.000 radnih dozvola za građane Kosova od proglašenja nezavisnosti. Gotovo polovinu njih je odobrila Italija, a veliki broj Kosovara također odlazi u Njemačku.

Detmold kao mala Đakovica

Ljekar Vigan Roka je napustio Kosovo 2013. jer je želio da završi specijalizaciju i postane oftamolog. Kaže da su uslovi za to jednostavno bili mnogo bolji u Njemačkoj. „Ostvarenje mog sna da postanem očni hirurg nije bilo moguće na Kosovu“, kaže on. „Morao sam da odem, srce mi je bilo slomljeno.“

Roka sada radi u gradiću Detmoldu na sjeverozapadu Njemačke. Ovaj 32-godišnjak kaže da čak šestoro njegovih kolega u Detmoldu dolaze iz njegovog rodnog grada, Đakovice.

U Albaniji je naglo porastao broj polaznika na kursevima njemačkog. Kurseve pohađa i 23-godišnji Olti, radnik hitne pomoći. Olti već nekoliko mjeseci marljivo uči njemački i namerava da položi ispit za B2 (viši srednji nivo) prije nego što ode za Diseldorf u januaru. „Treba mi samo B2 nivo njemačkog, sve ostalo me već čeka tamo“, kaže on.

Oltijeva plata u Tirani je oko 286 eura mjesečno. U Njemačkoj bi trebalo da zarađuje oko šest puta više.

Emigracija nije nikakva novost za zemlje u istočnoj Evropi, ali najnoviji talas odnosi najkvalifikovaniji segment radne snage, kažu stručnjaci. „Najkvalifikovaniji ljudi napuštaju zemlju i odliv mozgova je veliki problem za Albaniju“, kaže albanska stručnjakinja za migraciju Eda Gemi. „Trenutno imamo zemlju bez mozga — kakvu budućnost možemo da zamislimo za nju?“

„Srbija nije mjesto gdje želimo da živimo“

Budućnost Balkana je na kocki jer uglavnom odlaze mladi ljudi. Mnogi od njih će dobiti djecu van rodnih zemalja, dok će prirodni priraštaj na Balkanu nastaviti da opada.

Doduše, čini se da neke zemlje već reaguju na aktuelne trendove. Srpska vlada je nedavno blago povećala plate za ljekare i medicinske tehničare a prije toga je povećan i dječiji dodatak. Parovi koji dobiju prvo dijete imaju pravo na jednokratnu isplatu od 100.000 dinara. Značajno su uvećane i beneficije za drugo, treće, i četvrto dijete.

Ali i njemačka vlada preuzima mere – uskoro stupa na snagu zakon o doseljavanju stručne radne snage iz zemalja van EU, što znači da će talas migracije iz Srbije gotovo sigurno nastaviti.

Mirjana je u Srbiji radila kao novinarka. Trenutno živi u Njemačkoj, bez zaposlenja, sa mužem koji radi za jednu njemačku firmu. Ovaj bračni par je odlučio da dijete odgaja van Srbije.

„Srbija nije mjesto gdje želimo da živimo“, kaže Mirjana. „Tužno je i depresivno, promovišu se pogrešne vrijednosti, politička situacija je loša, i jednostavno više ne mogu da zamislim da živim tamo.“

Srbija izgubi jedan grad godišnje

U Srbiji živi preko sedam miliona ljudi. Oko 655.000 ljudi je napustilo zemlju od kako je 2000. pao režim Slobodana Miloševića, kažu statistike OEBS-a. Svake godine odlazi 50.000 ljudi, dovoljno da se napuni omanji grad.

Infografik Zahl der medizinischen Arbeitskräfte aus dem Westbalkan in Deutschland SR

Crna Gora je najmanja država u regionu ali ima slične probleme. Gotovo 17.350 osoba je našlo posao u Evropskoj uniji od 2008 do 2018, navodi Eurostat. Uz to je i nedavno istraživanje Vestminsterskog centra za demokratiju otkrilo da oko 70 odsto mladih ljudi u Crnoj Gori želi da napusti zemlju.

Stručnjaci priznaju da nema lakog rješenja za problem emigracije. Pominje se ideja da lokalne vlade ponude mladim ljudima nešto što ne mogu da dobiju u Evropi, na primjer modernu tehničku infrastrukturu ili okruženje u kojem se firme osnivaju brzo i jednostavno.

Suočavanje sa stvarnošću

Trenutni odliv mozgova dešava se uprkos činjenici da su ove zemlje i dalje van Evropske unije. Primjer Rumunije, koja se pridružila ovom evropskom bloku još 2007, daje uvid u moguću budućnost regiona.

Po podacima Svjetske banke, 3,6 miliona Rumuna trenutno žive van zemlje. To je otprilike 18,2 odsto rumunske populacije. Od ukupnog broja emigranata, 27 odsto su visokokvalifikovani. Masovna emigracija je uticala na domaće tržište rada, stvarajući deficit u oblastima poput nauka i tehnologije.

Rumuniji je potrebna strategija da izađe na kraj sa migracijom, ali vlasti u toj zemlji moraju i da se „suoče sa stvarnošću“, kaže Stefan Cibian iz rumunskog Istraživačkog Instituta Fagaraš.

„Uz takav pristup se mogu ograničiti negativne posljedice tako visokog nivoa migracije ali će također moći da uživaju prednosti koje daje tako velika zajednica koja živi u inostranstvu“, kaže on. „To je ogroman adut.“

*Ovaj članak je dio projekta „Migracija na Balkanu, prije i poslije pridruživanja EU“ koji organizuju kosovski Institut za Ekonomski Razvoj i Istraživački insitutut Fagaraš. Sponzor projekta je Međunarodni centar alumnista u Berlinu.

Autori: Majlinda Aliu (Kosovo), Aleksandra Bogdani (Albania), Milica Marinović (Crna Gora), Dušan Mlađenović (Srbija), Aleksandar Manasijev (Makedonija i Rumunija). Za DW obradio Darko Janjević.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije