Zašto volimo Instagram?

Viktoriju van Vajolens (Vicotria van Violence) na Instagramu prati skoro 200.000 ljudi koji gledaju njene lijepe fotografije na plaži, na festivalima, u kući sa psom. Ali pored fotografija sa najviše lajkova često su tekstovi koji se ne uklapaju u savršeni svijet Instagrama: „Svako ima faze kad mu je stvarno grozno, negativna iskustva, gubitak posla, rastanci ali o tome jednostavno ne pričamo. Međutim, to je sasvim normalno"

Influenserka, čije je pravo ime Viktorija Miler, redovno odlazi na psihoterapiju jer je prije nekoliko godina morala da prebrodi depresiju. „Stalno visok nivo stresa, nikad kraja poslu – takozvni "burn out" sindrom je fenomen s kojim se susrećemo u mnogim profesijama", kaže ona. Ali na Instagramu se direktno upoređivanje sa drugima dešava non-stop, ne samo po broju pratilaca i lajkova. „Drugi uvijek imaju interesantniju saradnju, bolji život... u svim mogućim oblastima možete da budete gori od drugih", kaže van Violence.

Već neko vrijeme ona se bavi i važnim i ozbiljnijim temama kao što su zaštita klime, mržnja na internetu i mentalno zdravlje. Njeni pratioci su to dobro prihvatili. Ali većina Instagrama ostaje „savršen nestvaran svijet". Fotošop i plastične operacije su dio svijeta influensera i korisnika. Svakodnevno platformu koristi više od 500 miliona ljudi - toliko ljudi živi u Evropskoj uniji.

Kao hrana, piće seks...

Zašto nam je ova platforma tako fascinantna? Šta se dešava u našem mozgu kada je koristimo? „Mi smo društvena bića. Još u kamenom dobu bilo je lakše preživjeti u grupi", kaže Dar Meši, naučnik neurolog sa državnog univerziteta Mičigen. On je prva osoba na svijetu, koja korisnike društvenih medija proučava magnetnom rezonancom i to na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.

Skener mozga je pokazao koje regije mozga su aktivne kada nešto postavimo na mreže, kada lajkujemo i kada se nešto naše lajkuje. Svaka od tih akcija na mreži izaziva reakciju u moždanom centru za nagrade, takozvanom ventral striatumu. Taj dio mozga je inače aktivan kada se radi o jelu, piću, seksu i novcu - ili  upotrebi droga.

Na društvenim mrežama je lako aktivirati ove male nagrade. Tokom 24 sata se možemo povezati sa stotinama ili hiljadama ljudi i čak ne moramo da ustajemo. Međutim, naučnik Dari Meši ne želi da govori o zavisnosti, za njega je ta riječ prejaka. On navodi studije i slučajeve kada su ljudi spavali lošije, imali lošije ocene ili čak izgubili posao jer se nisu mogli dovoljno dugo odvojiti od svojih društvenih medija.

Mit o dopaminu

Dopamin je transmiter u mozgu koji se često dovodi u vezu s društvenim mrežama. Eksperimenti s novcem pokazali su da se luči i kada se čovjek samo ponada uspjehu. Time istraživači objašnjavaju zašto ljudi nastavljaju da vise na automatima igara na sreću ili zašto stalno iznova provjeravamo svoje aplikacije.

Istraživač Meši ne može potvrditi da su dopamin i upotreba društvenih medija povezani. Ali i on pretpostavlja da nada - da će centar za nagrađivanje u mozgu biti aktiviran - čini društvene medije tako atraktivnim.

Naš moždani centar za nagrađivanje ne aktivira se samo kada dobijemo lajkove. Aktivan je i kada mi lajkujemo druge slike ili jednostavno iz radoznalosti pogledamo šta rade naši prijatelji. Meši to objašnjava činjenicom da nam je status u grupi vrlo važan i da želimo da nas drugi „vole“.

Uvijek upoređivanje sa drugima

Profesorka medijske etike Petra Grim takođe se pita, da li je poriv da se međusobno upoređujemo urođen ili kulturološki uslovljen. Na platformama poput Instagrama stalno se međusobno upoređujemo. „To postaje problematično kada upoređivanje dovede do devalvacije ili označavanja superiornosti", kaže ona.

Stalno upoređivanje takođe može spriječiti mlade da otkriju ko su oni zapravo. „Kada pratim influensere kako bih se prema njima orijentisala npr. šta da obučem, šta da konzumiram i kako bi trebalo da živim, a istovremeno se trudim da budem jedinstvena, teško se mogu koncentrisati na to, šta su zapravo moje iskrene želje."

Nova vizija svijeta društvenih medija 

Ko bi onda trebao da snosi odgovornost za mentalno zdravlje korisnika društvenih mreža? Takve platforme imaju interes da zadrže korisnike što je moguće duže na pametnim telefonima, jer tako zarađuju novac. Oni eksperimentišu s tim, kako što više održati pažnju korisnika..

Etičarka Grim smatra dakle da su za to odgovorne internet platforme. Ona pritom tvrdi da bi bilo naivno očekivati da oni sami nešto promijene i time ugroze svoj model poslovanja. Pojašnjava i kako ima jednu drugačiju viziju: „Morao bi postojati javno-pravna platforma koja bi štitila podatke, privatnost i mentalno zdravlje korisnika. " 

„Ne može biti da smo se nemoćno prepustili američkim igračima da nam određuju pravila", kaže ona. Ona se nada da bi se za to mogli pridobiti influenseri koji bi bili aktivni na novoj platformi s jasnim pravilima.

A influenseri?

Influenserka Victoria van Violence kaže da joj na Instagramu najviše smetaju nepouzdani algoritmi. Aplikacija se konstantno mijenja. „Frustrirajuće je kada novi algoritam ponovo dovede do toga da ljudima uopšte ne budu pokazane moje slike", kaže ona. Ova tridesetogodišnjakinja je takođe sigurna da će se platforma opet promijeniti, a time i sama profesija influensera. Na Fejsbuku danas gotovo nijedan influenser nije toliko aktivan kao na Instagramu, kaže ona. „Pored toga, ljudi koji stvaraju sadržaj u profesionalnom okviru moraju biti transparentniji", kaže ona, govoreći o tome koliko je sadržaja na instagramu čista laž - fejk. 

Što je dobro za mene?

Grim smatra da najveće mogućnosti za promjene postoje u školama: „Ogromna je potreba za preventivnim radom u školama", kaže ona. S jedne strane, nastavnici bi trebalo da objasne strategije koncerna koji su vlasnici društvenih mreža. Đaci moraju imati više mogućnosti da o tome razgovaraju i razmjenjuju mišjenja o tome kakve posljedice na njih ostavlja korišćenje društvenih medija. "Važno je da svako može pronaći svoju ravnotežu kako bi tačno znao što je za njega dobro", kaže ona.

Van Violence, koja zbog posla dnevno na instagramu provodi dva do šest sati, u danima kada se ne osjeća tako dobro, svjesno izbjegava Instagram, a više je sa porodicom i prijateljima. „Svjesna sam da sve to na internetu nije stvarno. Danas vam hiljade ljudi govore koliko ste sjajni, sutra može opet biti sasvim drugačije. Ako u stvarnom svijetu nemate stabilnu mrežu ljudi - nemate ništa." Ona stoga smatra da je njen honorarni posao radio-voditeljke održiviji.

Ni Grim, ni Victoria van Violence, ni Dar Meši ne ocrnjuju društvene medije. Kažu da je to jedinstven način povezivanja s drugim ljudima. „Mogu da dobijem i dijelim informacije na nekonvencionalan način i učim od vrlo različitih ljudi", kaže van Violence i zaključuje: „Društveni mediji su mjesto, koje možete sami osmisliti. Ako ljudi na mrežama čine da se osjećam loše, ne bi više trebalo da ih pratim."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android