Zašto Tramp podržava Bajer u sporu oko pesticida i raka

U dugogodišnjem pravnom sporu oko Bajerovog sredstva za uništavanje korova Raundap, koji sadrži glifosat, u posljednjih sedam godina pred američkim sudovima podneseno je 197.000 tužbi zbog raka. U međuvremenu se ovaj slučaj pretvorio u političko pitanje.

U ranijim procesima vezanim za Raundap, Ministarstvo pravde SAD je za vrijeme tadašnjeg predsjednika Bajdena omogućavalo potrošačima da potražuju odštetu od njemačkog hemijskog koncerna. Većina tužbiodnosila se na rak krvi, nehočkinski limfom, od kojeg su ljudi obolijevali, prema navodima tužilaca, poslije dugotrajnog izlaganja pesticidu.

Početkom ovog mjeseca, međutim, administracija predsjednika Donalda Trampa promijenila je taj stav. Nakon što je Vrhovni sud SAD zatražio mišljenje saveznog glavnog pravnog zastupnika, Ministarstvo pravde stalo je na stranu Bajera i zatražilo ograničavanje oko 65.000 neriješenih tužbi.

Bajer je već isplatio ukupno oko 10 milijardi dolara odštete. Prosječna isplata po tužbi iznosi približno 150.000 dolara.

Njemački Bajer je Raundap preuzeo 2018. godine u okviru kupovine američkog agroindustrijskog giganta Monsanto za 63 milijarde dolara, kompanije poznate po genetski modifikovanom sjemenu i kontroverznim agrohemikalijama. Od tada je vrijednost Bajerovih akcija pala za 64 posto.

Slučaj se pažljivo prati i u EU, gdje je Evropska komisija produžila dozvolu za upotrebu glifosata do 2033. uprkos snažnom protivljenju nevladinih organizacija, i tome što pojedine članice EU, među njima Francuska i Austrija, i dalje traže stroža ograničenja ili potpunu zabranu.

SAD: savezne države protiv savezne vlade

Ministarstvo pravde u vrijeme Bajdena tvrdilo je da savezni zakon SAD o pesticidima ne štiti Bajer od tužbi pred sudovima saveznih američkih država, jer su odgovornost i zaštita potrošača tradicionalno u nadležnosti pojedinačnih država. Na osnovu toga, tužbe su podnošene prema zakonima saveznih država, uz optužbe da aktivna supstanca glifosat izaziva rak i da Bajer nije obezbijedio odgovarajuća upozorenja.

Američko savezno pravo doduše propisuje nacionalne standarde za odobravanje pesticida, ali ne ukida ovlaštenja saveznih država u oblasti javne bezbjednosti. Zato su potrošači i nakon što je glifosat dobio dozvolu Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) mogli da tuže Bajer, ukoliko su smatrali da je obilježavanje proizvoda obmanjujuće.

Teret za privredu?

Trampova administracija sada je pozvala Vrhovni sud da prihvati Bajerov argument da savezni zakon isključuje takve tužbe. Time bi se znatno suzio prostor za preostalih oko 65.000 tužilaca.

Zagovornici ovakvog pristupa tvrde da se time uspostavljaju jedinstvena nacionalna pravila za označavanje pesticida, izbjegava konfuzija zbog različitih propisa u saveznim državama i jača centralna uloga EPA u garantovanju bezbjednosti.

Trampov tim predstavio je tužbe zbog Raundapa i kao nepotrebno opterećenje za privredu, jer Bajer izlažu ogromnim i nepredvidivim rizicima, čak i nakon što je EPA odobrila njegove proizvode.

Kritičari, međutim, Trampov stav ocjenjuju kao povlađivanje interesima velikih korporacija na račun pravde – u ovom slučaju za veliki broj tužilaca, od kojih mnogi navode da boluju od neizlječivih bolesti ili teških invaliditeta.

„Ova tendencija da ekstremno desničarske vlade ograničavaju građanska prava – zastrašujuća je“, rekao je za DW Martin Dermen, izvršni direktor mreže PAN Europe, koja okuplja nevladine organizacije posvećene ukidanju opasnih pesticida i promociji održive poljoprivrede.

Drugi protivnici Trampovog zaokreta smatraju da on pokazuje neuspjeh u zaštiti javnog zdravlja i slabi nadležnosti saveznih država, jer lokalnim sudovima oduzima mogućnost da pozivaju korporacije na odgovornost.

Bajer traži brzo okončanje spora

Bajer je lobirao kod američkih zakonodavaca protiv masovnih tužbi i zatražio od sudija Vrhovnog suda da preispitaju presudu suda u Misuriju, kojom je potvrđena odšteta od 1,25 miliona dolara jednom tužiocu. On je tvrdio da je njegov nehočkinski limfom posljedica izloženosti herbicidu Raundap.

Njemački farmaceutski i biotehnološki koncern Bajer, sa sjedištem u Leverkuzenu, poziva se na višedecenijska istraživanja koja, kako tvrdi, dokazuju bezbjednost Raundapaza ljude. Taj argument je, međutim, oslabljen pošto je povučena studija iz 2000. godine, često korištena u odbrani bezbjednosti glifosata. Razlog su bili neprijavljeni uticaji Monsanta i drugi etički problemi.

Ipak, većina regulatornih tijela širom svijeta i dalje smatra da glifosat, ako se koristi u skladu sa uputstvima, nije kancerogen. Generalni direktor Bajera Bil Anderson upozorio je da bi kompanija mogla da obustavi prodaju Raundapa u SAD ukoliko se sudski sporovi uskoro ne okončaju.

Presuda bi mogla da ograniči buduće tužbe

Prema riječima Meri Dž. Dejvis, dekanke Pravnog fakulteta Rozenberg Univerziteta Kentaki, Vrhovni sud sada preispituje sopstvenu odluku staru 20 godina o saveznom zakonu o pesticidima. U toj presudi iz 2005. sudije su navele da savezno pravo određuje kakva upozorenja moraju da stoje na etiketama pesticida i da savezne države ne mogu zahtijevati drugačija ili dodatna upozorenja.

Povoljna presuda mogla bi Bajeru da uštedi milijarde eura po osnovu neriješenih zahtjeva za odštetu. Istovremeno, ona bi mogla da oteža potrošačima podnošenje tužbi zbog štetnih proizvoda i znatno ograniči pravo na naknadu štete. Dejvis je vodeća stručnjakinja za odgovornost proizvođača i decenijama se bavi pitanjem nadređenosti saveznog prava u sudskim sporovima.

Za DW je to sažela ovim riječima: „Ako Vrhovni sud ne preuzme ovaj slučaj i ne presudi u korist kompanije, predstoje još mnoge godine sudskih postupaka.“

Bez obzira na ishod, Kris Hilsn, profesor prava i klimatskih promjena na Univerzitetu Rid-ing u Velikoj Britaniji, upozorava da bi tužbe zbog Raundapa mogle biti „samo početak“ šireg talasa sudskih procesa protiv agroprehrambenog sektora.

„Klimatske parnice su se do sada uglavnom fokusirale na energetsku tranziciju i kompanije iz sektora fosilnih goriva“, rekao je Hilsn za DW. „Možemo očekivati da će ekološki pokret ubuduće sve češće pokretati sudske postupke – zbog klime, biodiverziteta i zaštite ljudskog zdravlja.“