Baltičko more - groblje olupina

U rijeci Trave u Libeku, na ušću u Baltičko more, pri rutinskom mjerenju dubine na oko 11 metara otkriven je skoro 400 godina star potopljeni brod sa više od 150 buradi na njemu. Za lučki grad Libek to je senzacionalno otkriće i važan dio sopstvene istorije. Sada se radi na vađenju olupine. Ipak, otkrića starih brodova u Baltičkom moru nisu neuobičajena, kaže arheolog, Florian Huber.

„Prema procjenama, između 10.000 i 100.000 olupina leži na dnu Baltičkog mora. Ono što, pak, čini ovo otkriće posebnim jeste činjenica da je olupina pronađena na zapadnoj obali i da je brod s kraja 17. vijeka, kada je u Libeku cvjetala pomorska trgovina. Ne znamo za previše brodova iz tog perioda", objašnjava Huber.

„Baltičko more je ogroman, ledeni muzej“

Sa naučne tačke gledišta, ovakva otkrića su posebno uzbudljiva, jer iz njih može da se nauči kako su se nekada gradili brodovi, odnosno koja tehnologija stoji iza njih, ističe Huber, koji istražuje svjetske okeane od 1992. godine. Huber dodaje da su burad koja se nalaze na brodu takođe važan artefakt prošlosti, jer se tako saznaje kako se nekada trgovalo.

Ali, zbog čega olupine i druga davno potopljena blaga ostaju tako dobro očuvana? Postoji više razloga. Veliki dio Baltičkog mora ima nisku količinu kiseonika, hladno je, tamno i ima nizak salinitet.

„Baltičko more je kao ogroman ledeni muzej – kao frižider koji prosto čuva sve što u njega padne", kaže Huber. Često je očuvana ne samo drvena olupina broda, već i tovar, pa čak i ostaci tekstila, kože, ribe i kostiju, objašnjava arheolog i dodaje da sve što je organskog porijekla ostaje dobro očuvano. Tragovi živog kreča - građevinskog materijala kojim se nekada trgovalo, takođe su otkriveni u buradima.

„Boce vina, šampanjca, pivske flaše, takođe su pronađene u Baltičkom moru. Naravno, nisu bile toliko stare, ali rekao bih 100 ili 200 godina. Ali, i dalje su bile za piće. Šampanjac je na aukciji prodat za nekoliko desetina hiljada evra", objašnjava Huber.

Brodski crv - neprijatelj olupina

Međutim, nisu samo hladnoća i mrak razlozi zašto su brodske olupine tako dobro očuvane na morskom dnu. Najveći neprijatelj drveta u vodi je brodski crv, a njemu ne prija činjenica da u Baltičkom moru nema previše kiseonika i da voda nije dovoljno. „U istočnom dijelu mora, u Botničkom zalivu oko Finske i Švedske, voda je skoro pa slatka, tako da brodski crv tamo ne može da preživi", kaže arheolog i dodaje da se zato tu obično nalaze izuzetno dobro očuvane olupine.

„Neke od olupina su stare dvije, tri, četiri pa i pet stotina godina, pri tom na sebi još uvijek imaju uspravljene jarbole. To je jedinstveno u svijetu", ističe Huber.

Međutim, na slikama olupine koja je pronađena u Libeku ima jasnih tragova „izgriženosti". Pošto se grad nalazi u zapadnom dijelu Baltičkog mora, gdje je voda nešto slanija jer se Baltičko more miješa sa Sjevernim morem, koje je dosta slanije, tu se ipak može pronaći brodski crv.

Postoji još jedan razlog za zabrinutost. U saopštenju za štampu Grad je saopštio da je olupina, pored brodskih crva, u ozbiljnom riziku od okeanskih struja, te da je potrebno zaštiti otkriće i sačuvati ga kao „jedinstven i izvanredan nalaz za istoriju i arheologiju zapadnog Baltičkog mora".

Prijetnja od klimatskih promjena, ribarskih mreža i radoznalih ronioca

Klimatske promjene predstavljaju još jednu prijetnju za olupine u Baltičkom moru. „Podvodna kulturna dobra su de fakto ugrožena promjenom klime. U kojoj mjeri i na koji način treba najprije istražiti", objašnjava Huber. S druge strane, arheolog ističe da esktremna suša može dovesti do toga da se olupine koje se nalaze u plitkoj vodi, iznenada osuše. Kada bi još na njih nedeljama sijalo sunce, to nikako ne bi bilo dobro za njihovo očuvanje.

„Još jedan problem pored brodskog crva, koji arheolozi tek počinju da shvataju, jesu velike ribarske mreže, koje uništavaju ekosistem mora. Možete da zamislite ogromnu ribarsku mrežu koja se navlači preko starog drveta – zaglavi se i prije nego što se pocijepa, upropasti olupinu. To je gore od ronioca koji sa olupina ponesu neki suvenir", objašnjava arheolog.

Huber ističe da, tamo gdje ima brodskih olupina, ima i pljačke. Međutim, to je manja prijetnja.

Očuvanje olupina predstavlja izazov

Veliki izazov za lučki grad Libek će biti očuvanje olupine. Huber ističe da sve što se izvuče iz vode ne može jednostavno negdje da se osuši i da se stavi u muzej.

Drvo je posebno problematično, jer je poslije nekoliko vijekova pod vodom, ono njome i zaštićeno. Zato je bitno brod polako iznijeti. Voda mora da se zamijeni tečnom plastikom, kako se ćelije drveta ne bi urušile. Proces je naporan i skup.

Drugi spašeni brodovi, poput Meri Rouz ili Bremen Koge pokazuju koliko složeno može da bude očuvanje starih olupina. Švedska je 1961. godine iz Baltičkog mora izuvkla ratni brod Vasa, koji je potonuo u 17. vijeku i specijalno za njega sagradila muzej. Olupina je morala da bude impregnirana polietilen-glikolom 17 godina, kako drvo ne bi ispucalo.

„Uvijek treba razmisliti da li je nešto moguće priuštiti", kaže Huber.

Važno kulturno nasljeđe za Libek

U ovom slučaju, lučki grad Libek je siguran da je olupina iz rijeke Trave vrijedna da se izvuče na površinu. „Trebalo bi je spasiti i očuvati što je prije moguće, kako bi ostala deo istorije grada".

U međuvremenu, Huber primjećuje da se nove olupine iznova otkrivaju na drugim mjestima u Baltičkom moru. „Upravo sam otkrio novu olupinu prije dvije nedelje kod Helgolanda. To se rijetko dešava." Međutim, u ovom slučaju nije u pitanju trgovački ili ratni brod iz 17. vijeka, već gvozdena olupina, kojih ima mnogo u Baltičkom moru. Njih ne jedu brodski crvi, oni samo zarđaju.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu