Završni udarac Hladnom ratu

NATO će uskoro započeti s realizacijom tzv. "izlazne strategije" u Afganistanu. To konkretno znači da će se već sljedeće godine započeti sa smanjenjem broja NATO-vojnika u toj zemlji, a da bi veći dio trupa trebao biti povučen do kraja 2014. godine, izjavio je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen (Fog Rasmusen).

On je međutim istovremeno izjavio da stvarno povlačenje neće ovisiti o ranije dogovorenim terminima, već prije svega o konkretnim rezultatima postignutima u stabiliziranju zemlje i osposobljavanju afganistanskih snaga sigurnosti - vojske i policije - da preuzmu zadaću osiguranja mira i reda u zemlji.

I poslije NATO-a - NATO

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai je još prije dolaska na summit NATO-a u Lisabonu potakao izradu plana o postupnom povlačenju svih stranih vojnika iz njegove zemlje. Istovremeno on je od SAD-a i međunarodnih mirovnih snaga ISAF zatražio da budu "suzdržanije" u borbama protiv Talibana. Zbog tih zahtjeva, koji su shvaćeni kao kritika zbog kršenja ljudskih prava Afganistanaca, on je pretrpio dosta kritike. Zapadni državnici su s njim vodili "ozbiljne" razgovore, kako je to opisala njemačka kancelarka Angela Merkel.

Povlačenje "velikog broja vojnika" iz Afganistana, kako je to najavljeno, neće međutim značiti potpuno napuštanje zemlje, naglasio je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle (Gido Vestervele). Po njegovim riječima "predavanje nadležnosti za sigurnost u ruke Afganistanskih snaga ne smije se pobrkati s kompletnim povlačenjem stranih vojnika. Mi ćemo naš dio odgovornosti i dalje snositi", naglasio je Westerwelle i dodao: "Mi nećemo dopustiti da u zemlji ponovo na vlast dođu teroristi". On je međutim naglasio da nikome nije u interesu da strani vojnici u Afganistanu ostanu do u nedogled.

Na sljedećoj stranici: Definitivni kraj Hladnog rata

Druga važna tema ovogodišnjeg samita NATO-a u Lisabonu bilo je pitanje odnosa sa Moskvom.

Definitivni kraj Hladnog rata

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedjev, koji je također bio pozvan u Lisabon, prihvatio je ponudu zapadnog vojnog saveza o užoj suradnji pri koncipiranju i realizaciji raketnog obrambenog štita. On je, međutim, naglasio da je Moskva na tu suradnju spremna samo ukoliko bude tretirana kao ravnopravan partner.

Ruski predsjednik je u tom kontekstu naglasio da on želi ne samo umrežavanje i uže povezivanje raketnih sustava dviju strana, već da je njegov konačni cilj uspostava "jedinstvenog obrambenog raketnog štita" od Atlantika do Urala.

Da li će ova inicijativa naići na opće odobravanje na Zapadu nije međutim sasvim izvjesno - u svojim govorima na tu temu su se i američki predsjednik Barack Obama (Barak) i njemačka kancelarka Angela Merkel izražavali nešto suzdržanije. Iz diplomatskih izvora se njemačku šeficu vlade citira riječima: "Još se puno posla mora obaviti prije no što se može govoriti o stvarnoj kooperaciji."

Svi su se, međutim, složili s izjavom Angele Merkel koja je poručila kako je ovaj sporazum važan korak ka konačnom prevladavanju podijela nastalih tijekom Hladnog rata te šansa da se otvori doista novo poglavlje u odnosima NATO-a i Rusije.

Autori: B. Riegert/dpa/Z. Arbutina

Odg. urednik: Svetozar Savić