Završetak najdužeg haškog suđenja | Politika | DW | 29.11.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Završetak najdužeg haškog suđenja

Žalbeno vijeće Haškog tribunala izriče svoju posljednju pravosnažnu presudu - šestorici lidera takozvane Herceg-Bosne, osuđenih prvostepenom presudom na ukupno 111 godina zatvora. Žalbe su uložile i tužba i odbrana.

Jadranko Prlić 29.05.2013.

Jadranko Prlić u haškog sudnici

Osudivši Ratka Mladića, komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) na doživotni zatvor, Haški tribunal je prošle sedmice izrekao svoju posljednju prvostepenu presudu. Ove sedmice završiće svoju misiju izricanjem drugostepene pravosnažne presude šestorici lidera Herceg-Bosne zbog zločina nad Bošnjacima i pokušaja prekrajanja države Bosne i Hercegovine.

Prvostepene presude

Da podsjetimo, prvostepeno suđenje u ovom predmetu počelo je još u aprilu 2006. godine i izvođenje dokaza okončano u maju 2010. Završne riječi održane su deset mjeseci kasnije, a na presudu se čekalo još duže od dvije godine. Pretresno vijeće kojim je predsjedavao francuski sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti) u maju 2013. godine osudilo je bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlića na 25 godina zatvora, ministra odbrane Brunu Stojića i zapovjednike HVO (Hrvatskog vijeća obrane) Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na po 20, čelnika vojne policije Valentina Ćorića na 16, a šefa Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića na 10 godina zatvora.

Milivoj Petković i u pozadini Slobodan Praljak, 29.05.2013.

Milivoj Petković i u pozadini Slobodan Praljak

Prvostepenom presudom je potvrđeno da su počinjeni svi zločini iz optužnice protiv bivših lidera Herceg Bosne, od formiranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosna (HZ HB) u novembru 1991. godine do kraja sukoba HVO i Armije BiH u aprilu 1994. godine u osam bosanskohercegovačkih opština – Mostaru, Prozoru, Gornjem Vakufu, Jablanici, Čapljini, Ljubuškom, Varešu i Stocu.

"Najmoćnije ljude u projektu Herceg-Bosne", kako ih je nazvao tužilac Kenet Skot (Kenneth Scott), Pretresno vijeće je proglasilo odgovornima za zločine kakvi su bili u Stupnom Dolu, logorima Dretelj i Heliodrom (kod Mostara) ili u samom Mostaru koji su počinjeni s ciljem da se "Bošnjaci i drugi, koji nisu Hrvati, politički i vojno potčine, etnički očiste i zauvijek uklone" s područja koja su proglašena Herceg-Bosnom.

U presudi je Vijeće utvrdilo da je sukob HVO i Armije BiH bio međunarodnog karaktera jer su u njemu učestvovale snage Hrvatske vojske (HV), a Republika Hrvatska je imala kontrolu nad svim vojnim zapovjednicima i civilnim vlastima Herceg-Bosne.

Sudije su takođe konstatovale da su članovi udruženog zločinačkog poduhvata, uz bivše čelnike Herceg-Bosne, bili i bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko. Njihov zajednički cilj je, prema presudi, bilo uspostavljanje dijela hrvatske države na teritoriji Bosne i Hercegovine, u granicama nekadašnje hrvatske banovine iz 1939. godine. Šestorica optuženih bili su, prema presudi, među "arhitektima tog projekta".

Franjo Tuđman

Bivšem predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu također presuđeno

Žalbeni postupak

Na presudu, napisanu i obrazloženu na više od 2.600 strana, žalili su se i tužba i odbrana.

Žalbeni postupak je potrajao gotovo četiri i po godine i pribavio ovom procesu obilježje najdužeg suđenju u istoriji Haškog tribunala. Žalbena rasprava je najzad održana u martu ove godine.

Dva osnovna pitanja oko kojih su se lomila koplja tužbe i odbrane u prvostepenom postupku, u suštini su ostala ista i u žalbenoj raspravi. Prvo je da li su šestorica optuženih bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, kao jednog od najtežih vidova krivične odgovornosti po statutu Haškog tribunala, i, drugo, da li je sukob jedinica Armije Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane (HVO) bio međunarodni, jer su u njega, prema optužnici i presudi, bili umiješani Hrvatska i Hrvatska vojska.

Tvrdeći da su optuženi bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata i da je pomenuti sukob bio međunarodnog karaktera, čemu sudije u prvostepenom postupku nisu dale odgovarajuću težinu, tužioci su u žalbi faktički zatražili udvostručenje kazni svoj šestorici optuženih: za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića po 40 godina zatvora, Valentina Ćorića 35 i Berislava Pušića 25 godina.

Negirajući te tvrdnje kao i bilo kakvu vezu sa zločinima koji su počinjeni u sukobima, branioci osuđenih su tražili da se oni oslobode, da im se ponovo sudi ili da se značajno smanje izrečene kazne.

Ocijenivši da je u presudi šestorci Herceg-Bosne osuđen i tadašnji hrvatski politički vrh i da su tadašnji predsjednik Hrvatske i drugi zvaničnici nepravedno proglašeni čelnicima udruženog zločinačkog poduhvata, Republika Hrvatska je zahtijevala od Haškog tribunala da u svojstvu "prijatelja suda" bude uključena u žalbeni postupak. Taj zahtjev je, međutim, odbačen.

Preporuka redakcije