Zaustavljen intervju s njemačkim političarem - zbog kritika na račun Hrvatske? | Politika | DW | 18.12.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Zaustavljen intervju s njemačkim političarem - zbog kritika na račun Hrvatske?

Erik Marquardt je zastupnik u EU parlamentu. Prije nekoliko mjeseci je dao intervju jednom zagrebačkom dnevnom listu. Intervju je autoriziran. Ali do danas nije objavljen.

Zagreb, 2. kolovoza 2019. U večernjim satima Erik Marquardt u centru grada se sastaje s jednom novinarkom Večernjeg lista. Ona s njim želi razgovarati o migrantskoj krizi na Balkanu, o humanitarnoj situaciji, o stanju u Europi.

Zastupnik Zelenih je kompetentan sugovornik. Prije Zagreba obišao je tzv. „Balkansku rutu“, bio na granici Hrvatske i BiH, u Vučjaku, na grčkim otocima gdje se trenutno nalaze tisuće migranata koji žele dalje. Prema Zapadnoj Europi.

Intervju je snimljen na engleskom. Dan kasnije preveden je na hrvatski i odmah poslan Marquardtu na autorizaciju. Već 4. kolovoza su on i njegov asistent zadužen za odnose s medijima (koji razumije hrvatski) autorizirali tekst i vratili ga novinarki Večernjaka.

Ali intervju nije do danas objavljen. Večernji list ga neće ni objaviti. Novinarka koja je vodila intervju je naime već 6. kolovoza obavijestila njemačkog političara da od toga neće biti ništa – zbog otpora uredništva.

Marquardt je, kako je potvrdio DW-u, odmah od urednika Večernjaka zahtijevao objašnjenje. Proteklih mjeseci je u smjeru Zagreba poslao ukupno tri maila. Odgovor još uvijek nije dobio. 

Zastupnik Zelenih pretpostavlja da su razlog neobjavljivanja njegove izjave o Hrvatskoj. DW je dobio uvid u taj tekst i provjerili smo Marquardtove navode. U intervjuu on između ostaloga doista oštro kritizira hrvatske vlasti zbog nasilja prema migrantima koji prelaze granicu između BiH i Hrvatske - odnosno ilegalnu praksu push-backova.

Potraga za objašnjenjima

DW je za objašnjenje zamolio uredništvo Večernjeg lista. Na naš pismeni upit, iz Zagreba nam je e-mailom potvrđeno da je uredništvo odlučilo ne objaviti intervju „zato što se njegov sadržaj kosi s baznim etičkim postulatima novinarske profesije koji se odnose na objavu inkriminirajućih, a neprovjerenih informacija“. 

Protjeruje li Hrvatska ilegalno iz EU?, pita se njemački Tagesschau

Protjeruje li Hrvatska ilegalno iz EU?, pita se njemački Tagesschau

Večernjak se pritom konkretno poziva na Zakon o medijima (članak 21., stavak 7.), po kojem, kako pišu, izdavač može snositi odgovornost za štetu:

„U intervjuu gospodin Marquardt na više mjesta teško optužuje Hrvatsku policiju i MUP za kriminalne aktivnosti, pljačku i fizičko zlostavljanje ilegalnih migranata, ne iznoseći pritom ni jedan valjani dokaz, argument ili konkretan primjer kojim bi potkrijepio izrečeno.“

Marquardt uzvraća kako je „to apsurdno, jer sam neposredno prije intervjua bio na bosansko-hrvatskoj granici i tamo susreo ljude koji su bili zlostavljani i ilegalno vraćeni u BiH“.

7. kolovoza njegov je ured zato na adresu redakcije Večernjaka poslao dokumente koji su trebali dokazati nasilje na granici: tu su bili i članci iz medija, ali i izvještaji Amnesty Internationala te dokumentacija nekih drugih nevladinih organizacija. „Na taj mi mail opet nitko nije odgovorio", žali se Marquardt.

„Dio rasprave o važnom pitanju"

Zakon o medijima u Hrvatskoj doista predviđa suodgovornost nakladnika i glavnog urednika za objavu informacija koje su iznesene u autoriziranom intervjuu, pod uvjetom da te informacije sadrže „očigledne uvrede ili klevete“.

Glavni urednik načelno ima pravo ne objaviti intervju za koji je očito da sadrži takve informacije, kaže za DW zagrebačka odvjetnica Vanja Jurić – i dodaje kako su takve situacije u praksi ipak vrlo rijetke:

„Moralo bi se raditi o doista teškim kvalifikacijama, koje su očito netočne, konkretizirane, koje se odnose na određenu osobu ili točno određenu skupinu osoba i čije iznošenje nije u javnom interesu. Dapače, često će novinarski biti opravdano objaviti čak i izjave političara koje možda nisu posve točne ili dokazive, ako su te izjave dio političke debate ili dio rasprave o nekom važnom društvenom pitanju.“

Kao primjere za takav stav koji je potvrđen i odlukama hrvatskih sudova, Jurić navodi tužbe koje su protiv medija podnijeli Milan Bandić i Tomislav Karamarko - upravo radi objave intervjua, odnosno izjava o njima koje su u medijima svojedobno dali Zoran Milanović i Josip Manolić. 

Hrvatski premijer Andrej Plenković i njemačka kancelarka Angela Merkel

Hrvatski premijer Andrej Plenković i njemačka kancelarka Angela Merkel

„Prihvaćeni je standard da nakladnik ne smije odgovarati za objavu autoriziranog intervjua s visokopozicioniranim političarom o nekoj temi koja je društveno važna i za koju postoji opravdan interes javnosti, posebno kada se radi o kritiziranju javnog djelovanja druge javne osobe ili nekog državnog tijela i smatram da to pitanje više nije sporno u sudskoj praksi“, kaže Vanja Jurić.

I zaključuje kako bi svaki drugačiji stav ograničavao pravo javnosti da prima informacije od javnog interesa, što je suprotno svim temeljnim načelima medijskih sloboda.

Kriva procjena zagrebačkog lista?

Zašto onda Večernji list nije objavio intervju s Marquardtom? Zašto nije bilo poželjno čuti i kritičke stavove kompetentnog sugovornika iz inozemstva o načinu na koji se osigurava granica? Ali i o brojnim drugim temama o kojima je pričao tijekom intervjua.

Marquardt je slične izjave dao i drugim medijima, i prije i poslije intervjua sa zagrebačkim listom on je kritizirao hrvatsku policiju. I dalje je kritizira. Je li se radilo o krivoj (pravnoj) procjeni uredništva? O (ne)namjernoj cenzuri?

To smo htjeli pitati i novinarku Večernjaka koja je vodila intervju s njemačkim političarom – međutim, ona nije dobila dopuštenje svoje kuće za razgovor s DW-om i uputila nas je na šturi odgovor koji smo dobili od uredništva.

Marquardtove kritike, a u to vrijeme je on bio jedan od rijetkih inozemnih političara koji su bili na terenu i iz prve ruke govorili o migrantskoj problematici, mogle su ustvari biti važan doprinos pluralitetu mišljenja - pogotovo zato što on dolazi iz važne članice EU-a, iz Njemačke i zastupa sasvim drugačije mišljenje od službenog stava savezne vlade u Berlinu i kancelarke Angele Merkel.

Je li EU ucijenila Hrvatsku?

A ona je nedavno u Zagrebu na pitanje o nasilju prema migrantima lapidarno odgovorila kako „sve to izgleda drugačije iz perspektive zemlje koja treba štititi vanjske granice EU-a, nego iz perspektive jedne zemlje koja se nalazi usred Schengena".

Bila je to jasna poruka savezne kancelarke: Nijemcima odgovara način na koji MUP štiti granicu. Merkel je već i ranije pohvalila rad hrvatske policije. A Hrvatska želi u Schengen – što prije.

Je li vlada u Zagrebu dozvolila da ih ostatak EU-a ucijeni članstvom u šengenskom prostoru i obavlja prljavi posao na vanjskoj granici? Erik Marquardt kaže kako ne bi rekao "da je EU ucijenila Hrvatsku, ali naravno da Hrvatska to nasilje ne vrši tek tako, već kako bi spriječila da osobe koje traže zaštitu mogu podnijeti zahtjev za azil u Uniji". I dodaje:

"Ja podržavam ulazak Hrvatske u Schengen, ali pritom se i Hrvatska mora pridržavati Zakonika o schengenskim granicama (Schengen Borders Code), između ostaloga i članka 4., kojim se želi zajamčiti poštivanje temeljnih prava i spriječiti prisilna ilegalna protjerivanja."

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android