Zatvorenici prebijani do smrti

Husein Mujanović je optužen da je od jula do oktobra 1992. godine, kao upravnik vojnog pritvora u Hrasnici, kod Sarajeva, nezakonito zatvorio oko 30 srpskih civila, koji su bili u prostorijama bez elementarnih uslova za smještaj, bez vode i toaleta, i da je prema njima nečovječno postupao.

Prema optužnici, Mujanović je naređivao da se premlaćuju zatvorenici, među kojima je šest preminulo od zadobijenih povreda. Tužilac je naveo da je i sam Mujanović učestvovao u tjelesnom povređivanju zatvorenika, a među njima su bili Mirko Vuković i Savo Pejić, koji su se kasnije pojavili kao svjedoci tužbe.

Odbrana: Dokumenti suprotni optužnici

Na glavnom pretresu u ponedjeljak (24. februar) branilac Dušan Ignjatović naveo je da dokumenti koje je dobio iz BiH protivrječe navodima optužnice da je Mujanović odlučivao ko će biti pritvoren, i da je jedina vlast koja je u ljeto1992. godine u Hrasnici funkcionisala bila "vojna vlast”.

Rekao je da u Hrasnici 1992. nije bilo ni struje, ni vode, ni hrane, tako da je to bilo nemoguće obezbijediti u zatvoru, kao i da postoji dokument koji dokazuje da je Mujanović tražio da se za zatvorenike obezbijede ćebad i cigarete.

Podsjetio je da je svjedok tužbe, Mirko Vuković prije početka postupka rekao da ga je u zatvoru tuklo nekoliko osoba, i da tada nije pominjao Mujanovića, ali da je na suđenju kazao da je optuženi bio među onima koji su mu nanosili tjelesne povrede.

Zatražio je da se osim Vukovića, ponovo saslušaju još dva svjedoka tužbe, Savo Pejić i Dušan Stanić, jer, kako je naveo, postoje neslaganja u iskazima koje su dali u BiH i u onim koje su dali pred sudom u Beogradu, ali je sudsko vijeće to odbilo.   

Sud je odbio i prijedlog odbrane da Mujanović, uz jamstvo od 90.000 evra bude pušten iz pritvora, gdje se nalazi od 2018. godine.To je treći put da je sud donio takvu odluku, a kao razlog je naveo opasnost od bjekstva optuženog.

Svjedoci tužbe – zatvorenici bili u nehumanim uslovima, prebijani do smrti

Husein Mujanović uhapšen je na granici BiH i Srbije, a suđenje mu je počelo 2019. godine. Prema izvještaju Fonda za humanitarno pravo, svjedok tužbe Savo Pejić ispričao je da je u avgustu 1992. godine priveden u policiju, gde ga je Agan Nezirović tukao kablom, i tražio da prizna gdje mu je oružje.

Posvjedočio je da je potom odveden  u zatvor u garažama u kojima je bio mrak, da je ležao na betonu, da nije bilo higijenskih uslova, i da se, od kada je zatvoren, prvi  put okupao u novembru, kada su radili na mostu na rijeci Železnici,pa mu je stražar dozvolio da se okupa u rijeci.

Ispričao je da ga je u zatvoru pretukao stražar Senad Gadžo, a da ga je, pošto je pao na zemlju, nogama u bubreg izudarao i stražar Zaim Laučić. Kazao je da je tada bio prisutan i Husein Mujanović, koji je rekao: “Udri četnika, udri, tuci!”

Pročitajte još i: Pritvoreni u Šapcu, ubijeni u Karakaju

Na suđenju je svjedočio i Branislav Nikolić, čiji je otac Dostimir uhapšen u julu 1992. godine. Rekao je da je, pošto su 4. avgusta 1992. godine, u sukobima sa srpskom vojskom, muslimanske jedinice pretrpjele velike gubitke, čuo da se u zatvoru u garažama "svašta dešavalo”, i da je poslije saznao da mu je otac pretučen i da je u teškom stanju vraćen u ćeliju. Poslije toga ga više niko nije vidio.

Zoran Stjepanović posvjedočio je da je početkom rata sa porodicom otišao iz Hrasnice i da je u njihovom stanu ostao samo njegov otac, Gojko, koji je u ljeto 1992. odveden u zatvor u garažama, i 2. avgusta podlegao povredama od prebijanja.

Stjepanović je rekao da je porodica preuzela očevo tijelo 1995. godine i sahranila ga u Mladicama u Istočnom Sarajevu, i da su potom otišli u Australiju, gdje i danas žive.

Sljedeći glavni pretres za suđenje Huseinu Mujanoviću zakazan je za 16. maj, kada odbrana i tužba treba da pripreme završne riječi.

U pritvoru jedan optuženi i dva osumnjičena 

Branilac Dušan Ignjatović naveo je na pretresu u ponedjeljak da je Husein Mujanović jedina osoba u Srbiji kojoj se sudi za ratni zločin, a nalazi se u pritvoru.

Pročitajte još i: Ne sjeća se da je ubio, ali vjeruje svjedoku

U pritvoru u Srbiji nalaze se i dvojica osumnjičenih za ratni zločin - početkom januara na graničnom prelazu Merdare uhapšen je Nezir Mehmetaj, jer se sumnjiči za zločin počinjen 1999. godine u selu Rudice na Kosovu. Prema pisanjima medija,od tada je pritvoren, a 7. februara je vanpretresno vijeće Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu treći put ukinulo odluku za njegovo puštanje uz jamstvo.

Od novembra 2019. godine u pritvoru je i bivši pripadnik HVO i Armije BiH Osman Osmanović, zbog sumnje da je 1992. u logoru u Gornjem Rahiću izvršio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Zamjenik tužioca za ratne zločine i portparol, Vasilije Seratlić je za Deutsche Welle objasnio da pritvor u istrazi može da traje najviše šest mjeseci, a sama istraga godinu dana.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android