Zapadni Balkan ostao bure baruta

Trenutni konflikti, prije svega, pokazuju da su i dalje prisutne posljedice rata na Balkanu tokom 90-tih godina. Tamošnji nacionalizam sprječava pomirenje među nekadašnjim ratnim stranama. 15 godina nakon završetka rata na Balkanu, građani u zemljama koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije žele mir, političku stabilnost i bolje životne uvjete. „Zdravlje i posao su važni. Mi ne želimo više samo da gledamo kako dobro žive ostali Evropljani. Želimo konačno da i sami počnemo dobro da živimo“, kaže jedan taksista u Sarajevu.

Sve se vrti oko Kosova

Slično razmišljaju i mnogi drugi. Smatraju da njihove vlade nisu uradile ništa kako bi konačno raskrstile sa krvavim nasljedstvom prošlosti, kaže bosansko-hercegovački politolog Vlado Arzinović. „Imamo danas istu politiku samo sa drugim osobama. Imamo istu dinamiku konflikata kao i prije 15 godina te prije svega pretjeranu suzdržanost inostranstva prema našim problemima. Zapadni Balkan je ostao opasan i danas niko ne može previdjeti to bure baruta te kakve tu sve eksplozije mogu nastati“, naglašava Arzinović.

O nedavnoj kontratužbi Srbije protiv Hrvatske za genocid pred Međunarodnim krivičnim sudom u Den Haagu, ministar vanjskih poslova Srbije, Vuk Jeremić, je rekao: „To je uistinu jedan od najvećih procesa. Bez sumnje: Srbija je vodeća u regionu. Nijedan problem se ne može riješiti bez Srbije. Pažnja svjetske javnosti je veoma velika.“

Međutim, Srbija podizanjem svoje tužbe želi da prisili Hrvatsku da ona odustane od svoje optužnice. Politika tih zemalja, koja glasi bolje napadati nego popuštati, sprječava međusobno približavanje nekadašnjih suprotstavljenih strana tokom rata. Pored toga, Srbija i dalje odbija da prizna neovisnost Kosova. Spor oko priznavanja Kosova opterećuje i odnose sa Crnom Gorom. Tu je i 20 godina star granični spor između Hrvatske i Slovenije, koji još uvijek nije rješen i koji sprječava integraciju Hrvatske u Evropsku uniju.

Mladi nisu imali prilike vidjeti kako se živi u Europi

Za predsjednika Srbije, Borisa Tadića, postoji samo jednan recept protiv šture konfrontacije, a to je širenje horizonta. „Jedna generacija, koja je odrastala živjeći samo u izolaciji, gledajući samo srpske gradove i naše okolnosti i nemajući mogućnosti da vidi kako žive ljudi u Evropi, nije imala prilike da sudjeluje u reformama koje su potrebne, ponekad i bolne i teške, da bi se postigao bolji život za sve generacije, i za one koje dolaze.“ - naglasio je Tadić.

Austrijski diplomata i poznavalac prilika na Balkanu, Erhard Busek, se ipak nada da će doći jedna nova generacija koja će okončati konflikte prošlosti. „Možda ne danas, možda ne sutra, ali je to prijeko potrebno.“

Autori: Andreas Meyer-Feist / Senad Tanović

Odg. urednica: Marina Martinović