1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zapadni Balkan - EU: mnogo novca, malo uspjeha

Anila Shuka
6. juli 2019

4. i 5. jula, u Poznanju, u Poljskoj, održana je šesta konferencija Zapadnog Balkana u okviru „Berlinskog procesa“. Sljedeći samit će biti održan u Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj.

https://p.dw.com/p/3Lg3e
Polen Westbalkan-Konferenz | Merkel & Zaev & Borisov & Morawiecki
Foto: Regierung Nord-Mazedonien

Nije bilo mnogo očekivanja od Konferencije Zapadnog Balkana, koja je završena u petak u Poznanju. Signal koji je poslat na Zapadni Balkan bio je: Novac za čekanje.

Novac za projekte

Tako je odobreno osam novih infrastrukturnih i energetskih projekata u iznosu od 700 miliona eura. Od toga su 180 miliona dodatna pomoć, a ostatak će biti sufinansiran od strane vlada i kredita evropskih banaka.

Tri od ovih projekata idu direktno u Sjevernu Makedoniju koju je komesar za proširenje EU Johanes Han nazvao „blještavim primjerom" za cijeli region.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je još jednom imala riječi hvale za Sjevernu Makedoniju:

„Ne poznajem nikoga u EU koji nije pun divljenja zbog onoga što su postigle Grčka i Sjeverna Makedonija". Ona je „rasterećenja" jer je otvoren put za pregovore o pristupanju Sjeverne Makedonije EU i NATO.

Polen Westbalkan-Konferenz | Zoran Zaev, Ministerpräsident Nord-Mazedonien
Domaćini naredne konferencije će biti Bugarska i Sjeverna MakedonijaFoto: Regierung Nord-Mazedonien

Ta zemlja je dobila i novu ulogu u berlinskom procesu: Zajedno sa Bugarskom, naredne godine preuzima predsjedavanje balkanskim procesom. „Velika nam je čast što ćemo kao kandidat za članstvo sada koordinirati složene projekte sa jednom članicom EU", rekao je premijer Zoran Zaev novinarima.

Srbija i Kosovo koče

A to nije lak izazov. Provođenje projekata otežava posebno konflikt između Srbije i Kosova. Samit u Poznanju tu nije mogao donijeti ništa novo. Premijeri obje zemlje su se ponovo uzjamno optuživali.

Na primjer, srpska premijerka Ana Brnbabić je rekla da zbog carina od 100 odsto koju je kosovska vlada nametnula na robu iz Srbije, te dvije zemlje sada prvi put bilježe godinu sa padom robne razmjene. „To je takođe narušilo povjerenje među zemljama u regionu", primjećuje Brnabić. Premijer Kosova Ramuš Haradinaj, međutim, ne želi da ukine carine i insistira da Srbija prizna njegovu zemlju.

Priznavanje diploma

Ipak, jedna dobra vest iz Poznanja: priznavanje univerzitetskih diploma. Međutim, Konferencija zapadnog Balkana nije bila u stanju da postigne da budu priznate i niže stručne spreme, barem za neka visoko kvalifikovana zanimanja.

Polen - Ana Brnabic, Premierminister von Serbien auf dem Westbalkan-Gipfel
Ana Brnabić se žalila na negativne efekte uvođenja carina od strane KosovaFoto: picture-alliance/B. Zawrzel

Ali čak i ovo malo dostignuće ne pomaže, na primjer, ako građanima Kosova treba viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu ili ako vozač kamiona provede sate na carini zbog nedostatka političke volje da se carinski punktovi spoje, žali sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju, Majlinda Bregu.

„Potrebno nam je više uspješnih priča, inače se samo možemo sastajati na samitima, ali nećemo biti u mogućnosti da održimo motivacijski plamen - EU perspektive".

Konferencija sa predstavnicima vlade Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Slovenije, kao i zemalja domaćina, Njemačke, Austrije, Francuske, Italije i Poljske, treba da se održi ponovo u narednoj godini. Domaćini će biti Bugarska i Sjeverna Makedonija.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android