Zapad bi ponovo mogao da stane na stranu Đukanovića | Kiosk | DW | 10.09.2020
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Kiosk

Zapad bi ponovo mogao da stane na stranu Đukanovića

U njemačkoj štampi danas intervju sa Zdravkom Krivokapićem i analiza odnosa Crne Gore sa susjednim zemaljma, NATO i EU.

Zdravko Krivokapić

Zdravko Krivokapić

„Dok se većina Crnogoraca raduje istorijskoj pobjedi i demokratskoj perspektivi zemlje, u regionu postoji zabrinutost. I iz Brisela i Vašingtona takođe za zabrinutošću gledaju na malu jadransku državu. Jer Milo Đukanović je doduše autokrata, ali je dokazano naš autokrata", piše Tagescajtung (taz) iz Berlina.

„Pobjednička koalicija je požurila da saopšti da ne želi mijenjati crnogorske spoljnopolitičke sporazume i obaveze. Odmah su u to htjeli da uvjere partnere u Briselu i Vašingtonu, posebno u pogledu članstva u NATO-u i u vezi sa Kosovom, najvećem neriješenom problemu regiona. Ali, ostaju sumnje"… piše Andrej Ivanji u članku za taz.

Jer, „u Beogradu je pobjeda prosrpske crnogorske opozicije proslavljena gotovo glasnije nego u Podgorici. Još jedan autokrata, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavio je pobjedu srpskih partija u Crnoj Gori kao svoju, pa se očekuje veliki uticaj Beograda na Crnu Goru, kao na primjer u Bosni i Hercegovini na bosanske Srbe".

Na vlast je došlo stado ratobornog pastira

„Birači Saveza za budućnost Crne Gore prosto obožavaju krajnje konzervativnog mitropolita Crnogorskog Amfilohija, koji je aktivno vodio kampanju za srpske stranke. Amfilohije je, kao i čitava Srpska pravoslavna crkva, odlučno protiv priznavanja nezavisnosti Kosova ili, na primjer, jednakih prava za homoseksualce. Tvrdoglavi 82-godišnji mitropolit lično je hrabrio crnogorske rezerviste u ratnom pohodu na Dubrovnik krajem 1991. Sada je na vlast došlo stado nekada ratobornog pastira" piše taz.

„Dok je vlada odana Đukanoviću imala relativno loše odnose samo sa Srbijom, matica crnogorskih Srba zbog neriješenih ratnih računa ima problematične bilateralne odnose sa gotovo svim postjugoslovenskim državama. I zato je u Crnoj Gori i regionu, radost zbog demokratskog preokreta u Crnoj Gori pomiješana sa zabrinutošću zbog nepovjerenja u snage koje sada dolaze" primećuje taz.

Zapad bi mogao ponovo da stane na stranu Đukanovića

„Osim toga, Đukanović je daleko od toga da je obezvlašćen. Njegov predsjednički mandat traje još dvije godine, zemlja je podijeljena i teško je demontirati autokratski sistem izgrađen decenijama.

Predsednik Crne Gore Milo Đukanović

Predsednik Crne Gore Milo Đukanović

Ukoliko buduća vlada, posvećena demokratiji, napravi jedan jedini korak u pogrešnom smjeru, oblikovan srpskim pogledom na region i svijet, Zapad će ponovo stati iza Đukanovića. Jer šta znači autokrata - ako je naš autokrata? I ako se eventulani neredi drže pod kontrolom", zaključuje Andrej Ivanji u tekstu za taz.

Kao Helmut Kol 1988.

List Velt danas donosi intervju sa Zdravkom Krivokapićem „koji bi mogao da bude novi premijer Crne Gore". Na pitanje šta drži kolaciju koju čine najrazličitije stranke Krivokapić kaže: „Svi smo vidjeli: dosta je bilo. Crna Gora je u kandžama neslobode i korupcije. Želimo da ostvarimo prvu stvarnu demokratsku promjenu u našoj zemlji od 1945. S tim u vezi sam još uvijek pod utiskom doživljaja koje sam imao u Njemačkoj...

...kada ste bili u Njemačkoj kao stipendista DAAD, Njemačke službe za akademsku razmjenu", nadovezuje se novinar Velta.

„Bilo je to 1988. u lijepom Karlsrueu", priča Krivokapić, „kada je Helmut Kol bio u posjeti. Kancelar se dovezao ispred gradske vijećinice u pratnji samo jednog automobila sa obezbjeđenjem. Cimeru i meni je bilo dozvoljeno da se približimo kancelaru, a neki građani su mu čak postavljali pitanja. Mada je bilo i demonstranata koji su držali transparnete sa karikaturama Kola. To je bio moj prvi susret sa demokratijom. Tada, pod Titovim komunističkim režimom u Jugoslaviji, to je bilo nezamislivo. Želim da budem takav šefa vlade: neko kome čovjek može da se obrati i da ga kritikuje, neko ko nije uvijek okružen teško naoružanim tjelohraniteljima. 30 godina kasnije, konačno se susrećem sa demokratijom u svojoj zemlji".

Krivokapić dalje za Velt objašanjava da „predizborna kampanja ovog puta nije bila vezana za pojedinačne stavove partija. Najvažniji cilj je bio da iza sebe ostavimo podjele i sukobe iz prošlosti. Sve nas ujedinjuje želja za okončanjem diktature".

Vladaće se snagom zakona

Na pitanje kako misli da formira snažnu vladu, s obzirom da Đukanović ima predsjednički mandat do 2023. Krivokapić kaže: „Snagom zakona. Policija i vojska su dio izvršne vlasti. Vremena kada je predsjednik mogao da radi šta hoće, moraju se okončati. Politička korupcija je najveća pošast naše zemlje."

Velt potom konstatuje da Krivokapić vodi prosrpsku stranku čije se mnoge pristalice više orijentišu ka Rusiji, nego ka Zapadu. Krivokapić na to kaže da mnogi tvrde da je „pro-ruski" orijentisan ili da se osjeća „pripadnikom nekih drugih zemalja. To sve nije tačno. Imam obavezu samo prema građanima Crne Gore".

Na pitanje o budućem kursu Crne Gore prema NATO i EU Krivokapić kaže: „Mi smo mala zemlja u srcu Evrope, koja nema više stanovnika od, na primjer, Štutgarta. Hoćemo i želimo da ispunimo svoje ugovorne obaveze prema EU i transatlantskom savezu. Da budem jasan: posvećenost prethodnog režima Evropi bila je samo na riječima. Osam godina se razgovaralo bez rezultata. Nasuprot tome, mi ćemo, primijeniti smjernice za vladavinu zakona i protiv korupcije i ubrzati proces postajanja dijelom velike porodice EU".

U vezi sa slučajem trovanja kritičara Kremlja Navaljnog Krivokapić kaže da je „u mnogim zemljama bilo i ima užasnih napada na predstavnike opozicije. Kada je riječ o Crnoj Gori u tom kontekstu, i mi imamo problem da ni u jednom takvom slučaju nije rasvijetljeno ko stoji iza napada."

Pitanja bivšoj Vladi

Na opasku Velta da kineski koncern Huavei Beograd pretvorio u smart city i na pitanje o uticaju Kine na Balkanu, Krivokapić kaže da „govori o Crnoj Gori, a ne o Beogradu".

„U Crnoj Gori jedna kineska kompanija gradi autoput, novcem naših građana. Ali javnost nikada nije vidjela ugovore. Kilometar košta 20 miliona evra, dok je uobičajena cijena u regionu sedam miliona. To nije dobro, moramo postavljati pitanja - i to prvo bivšoj vladi. Svi ugovori koje je ona sklopila moraju biti javno objavljeni. Kad budemo imali uvid u sve dokumente, možemo nešto da uradimo. Možda će biti potrebno ponovo pregovarati o tim ugovorima sa Kinom - u korist obje strane" kaže Krivokapić.

O nedavnom sastanku u Vašingtonu i sporazumu između Kosova i Srbije i pitanje da li je to dobro za region Krivokapić kaže da je to što se „jedna tako velika i moćna zemlja angažuje u regionu daje nadu za budućnost".

Priredila: Dijana Roščić

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android