Zabrana burke u Nizozemskoj - tko će ju uopće primijeniti? | Evropa | DW | 02.08.2019
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Evropa

Zabrana burke u Nizozemskoj - tko će ju uopće primijeniti?

U Nizozemskoj je na snagu stupila zabrana nošenja burke. No, jedva da ijedna institucija tu zabranu želi primijeniti. Svejedno se o njoj žestoko raspravlja.

Većina bolnica u Nizozemskoj su još prije stupanja na snagu zabrane nošenja burke poručile da neće zabraniti pristup ženama koje nose burku. Briga o pacijentima je za njih važnija nego provođenje propisa o odijevanju, kako je poručeno. Praktična primjena jednog zakona je, pored toga, zadatak policije, a ne, kako je poručeno iz bolnica, liječnika ili bolničarki i bolničara. Policija je u jednom tweetu odgovorila da je primjena zakona u nadležnosti uposlenih one institucije za koju važi zabrana. Tek kad se netko protivi da skine burku, onda se može zvati policija, dodano je.

Čak i policija gleda kroz prste

Naglasak je na "može se zvati". Jer i u zakonu je to tako formulirano da se policija zvati "može" kako bi se netko prisilio na to da skine veo koji pokriva lice - bilo da je to burka, nikab, fantomka, kakvu često nose motociklisti, ili neka kaciga. Nisu bolnice jedine koje iskazuju nedovoljno volje za primjenu zabrane, i poduzeća javnog prijevoza samo odmahuju rukom. Najavila su kako žele prvo registrirati koliko često se u njihovim prijevoznim sredstvima uopće krši ta zabrana. Kako u Nizozemskoj, s njezinih oko 17 milijuna stanovnika, prema procjenama postoji tek 200 do 400 nositeljica burke, ta brojka "prijestupnica" bi trebala biti dosta pregledna.

Policajke i dvije potpuno pokrivene žene u crnom (picture-alliance/dpa/J. Vrijdag)

Na ulici žene i dalje smiju nositi veo preko lica

"Naš prioritet je usmjeren ka deeskalaciji i nesmetanom prometovanju naših autobusa i vlakova", izjavio je nizozemskoj novinskoj agenciji ANP Pedro Peters iz udruge javnih prijevoznika OVNL. Ukoliko, međutim, bude informacija o tome da se na jednoj određenoj liniji redovito voze nositeljice burke, tu se mogu uvesti kontrole, kazao je Peters. No ni poduzeću javnog prijevoza ova tema izgleda nije hitna. "Burke za javni prijevoz nikad nisu bile problem", pojasnio je Peters i dodao daone to neće biti ni nakon uvođenja zabrane. A čak i nizozemska policija, jedina instanca koja bi u slučaju kršenja zabrane mogla izdati kazne, u svojim vlastitim zgradama želi biti popustljiva. Ukoliko neka žena s pokrivenim licem dođe u policijsku postaju, bit će odvedena u posebnu prostoriju u kojoj u nazočnosti policajki može skinuti veo s lica. Tada će joj biti pružena pomoć.

Više od simbolične politike?

Nedovoljna volja za primjenu zakona o zabrani nošenja burke ne znači, međutim, da ta tema u Nizozemskoj nije važna. U muslimanskom svijetu se taj nizozemski zakon doduše shvaća oštrije nego u sekularnoj Nizozemskoj, kazao je za list "Volkskrant" arabist Jan Jaap de Ruiter sa Sveučilišta Tilburg. "U Nizozemskoj se na to gleda kao na dio jedne simbolične politike. Kao da se sada jednostavno možemo vratiti svakidašnjim stvarima. Ali tako lako se nećemo izvući. Jer za ortodoksne muslimane je zabrana nošenja burke primjer za potlačivanje vjernika muslimana u zapadnom svijetu."

Abdul-Jabbar van de Ven, Nizozemac koji je prešao na islam te sada djeluje kao propovjednik i pripadnik je vehabija, nositeljice burke je pozvao na to da ignoriraju zabranu. A islamska stranka NIDA, koja je zastupljena u gradskom vijeću u Rotterdamu, ponudila je da u slučaju kažnjavanja plati globu. 

Veliki gradovi ističu da nemaju probleme s burkom

Femke Halsema (Reuters/P. Van de Wouw)

Femke Halsema, gradonačelnica Amsterdama

Nijedan veliki grad u Nizozemskoj ne smatra da je prioritet primjena zabrane. Gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema je još u studenom izjavila da se zabrana neće primijeniti u njezinom gradu. A i gradonačelnik Rotterdama - musliman - vidi druge prioritete u svom gradu. "Imamo toliko zakona, a tako malo policajaca", pojasnio je Ahmed Aboutaleb u jednom priopćenju. "Rotterdam ima većih problema. Ubojstva, droge, podrivanje društva."

S druge strane je desni populist Geert Wilders na Twitteru izjavio: "Sada prijete džihadom zbog zabrane burke. A stanje će biti još gore. Ne drže do naših zakona, naših vrijednosti i demokracije te žele nad nama vladati s brutalnim nasiljem i ubojitim terorom." Wilders je 2005. pokrenuo prvu inicijativu za zabranu pokrivanja lica, ali je ona propala zbog članka 6 nizozemskog ustava koji jamči religijske slobode. 2015 je zatim uslijedio prijedlog zakona koji se sada u svojim glavnim smjernicama primjenjuje: zabranjeno je pokrivanje lica u javnim institucijama poput škola, bolnica, vijećnica, itd. Na ulici, istaknuo je još jednom ministar unutarnjih poslova Ronald Plasterk, burka ne predstavlja problem.

Pogledajte video 05:22

Danska zabranila nikab

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu