Zaboravljeni heroj Edvard Snouden | Politika | DW | 01.08.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages
Reklama

Politika

Zaboravljeni heroj Edvard Snouden

Pet godina Edvard Snouden ne mrda iz Moskve – jer se zemlje poput Njemačke plaše da ga prime i da se zamjere Americi. Tužno je što Snoudenovo otkriće ništa nije promijenilo, piše Miodrag Šorić iz moskovskog studija DW.

Sedmicama je njegovo ime bilo na naslovnim stranama svjetske štampe: Edvard Snouden. Čovjek koji je radio za američku tajnu službu i prije pet godina razotkrio da je ta služba špijunirala milione ljudi nezakonito prikupljajući podatke o prijateljima i neprijateljima, o kancelarki Merkel, jednako kao i osumnjičenima za terorizam.

Za CIA-u i NSA su praktično svi sumnjivi. Čak i ljudi u njihovoj zemlji. Bivši direktor NSA Džems Klaper u martu 2013. godine je pred parlamentarcima tvrdio da nema prikupljanja podataka o Amerikancima. Danas znamo da je lagao pod zakletvom. Zbog toga nije bio kažnjen. Američka pravna država završava se tamo gdje počinje NSA.

Snouden je iznio optužbe na račun tajnih službi, razotkrivši koliko se nehajno Fejsbuk i druge IT-kompanije ophode prema podacima korisnika. On je svijetu otvorio oči i upoznao ga sa činjenicom da za većinu korisnika pametnih telefona i računara praktično više ne postoji privatna sfera.

Posmatranje i nadzor Velikog brata – to je u međuvremenu tužna realnost. Menadžeri IT-branše i obavještajci su stupili u neobičnu koaliciju kako bi ispitali praktično sve i svakoga. Pri tome su uvijek govorili  kako samo žele sve najbolje za svoje građane. Snouden to nije samo osudio. On je dostavio dokaze da to nije tako, kako oni žele da prikažu.

Snouden  vodio računa da ne ugrozi operacije tajnih službi

Prilikom razotkrivanja onoga što je radila NSA, Snouden je vodio računa da ne ugrozi operacije tajnih službi koje su bile u toku, kao ni živote ljudi. Nije otkrio medijima sve što zna. Ali to ga nije zaštitilo od optužbi i osude gotovo svih američkih političara. Vrijeđali su ga da je izdajnik otadžbine. Aktuelni Trampov savjetnik za pitanja bezbjednosti, Džon Bolton, rekao je kako želi da ga vidi „kako visi na velikom hrastu".

Zašto? Zbog toga što je rekao istinu? Onaj ko pita kakvu je konkretno štetu Snouden nanio tajnim službama SAD, do danas nije dobio zadovoljavajući odgovor. Ipak, prijeti mu smrtna kazna ukoliko se vrati u SAD.

Miodrag Soric (privat)

Miodrag Šorić

Ali to sada ne izgleda moguće. Situacija oko Edvarda Snoudena se smirila. Njegovo bjekstvo pred bezbjednosnim snagama završilo se upravo u Rusiji. U zemlji, u kojoj dominiraju bezbjednosne snage, takozvani siloviki. U zemlji sa ograničenom slobodom medija i izražavanja. U zemlji u kojoj će zaštita podataka u doglednoj budućnosti ostati strana riječ.

Snouden ni pred tim ne zatvara oči i jasnim riječima kritikuje Kremlj. Ne, Snouden nije izdajnik i neko ko je prešao u druge redove. On je osoba koju politički gone. Završio je u Rusiji, zato što su mu zapadnoevropske zemlje, među njima i Njemačka, uskratile azil.

Evropljani ne žele da se zamjeraju Amerikancima. Cinici to nazivaju realpolitikom. Evropljanima je važniji dobar odnos sa SAD nego da odobre azil običnom i slabašnom čovjeku, koji ima svjetske zasluge za demokratiju i vladavinu prava.

Ironija istorije: Snouden u Moskvi

Svakako je ironija istorije da se Snouden krije u Moskvi. Ali nije to samo ironija. Donald Tramp je tijesno pobijedio na izborima. Znamo da su podaci Fejsbuka kompaniji Kembridž analitika pomogli da utiče na izbore u korist republikanaca. Tramp to nikada neće moći da opovrgne.

Ali bivši predsjednik Barak Obama mora da prihvati kritiku: on je Snoudenova otkrića trebalo da iskoristi kao povod za bolju zaštitu privatne sfere građana. U tom slučaju Kembridž analitici ne bi bilo lako. I danas bi možda neko drugi bio predsjednik, a šefica CIA ne bi bila žena koja je nadgledala mučenja na Tajlandu, iza kojih su stajali američki agenti.