Zaboravljene krize

Poplave, suše, glad, nasilje, progon... I protekle godine su ponovo bezbrojne zemlje bile pozornica prirodnih katastrofa, ali i kriza izazvanih djelovanjem čovjeka. Dok su rat u Jemenu, kriza sa snabdijevanjem u Venecueli i požari u Kaliforniji dominirali naslovima internacionalnih medija, druge katastrofe, sličnih ili još većih razmjera su bile daleko od očiju javnosti.

Razlog za to je, između ostalog, bio težak pristup medijima u određene krizne oblasti kao i mali budžeti redakcija što „predstavlja pravi izazov u izvještavanju o međunarodnim temama", stoji u studiji koju je sprovela nevladina organizacija „Ker internešenal"(Care International). Istraživanje predstavlja krize koje su 2018. „zastupljene sa najmanje izvještaja u medijima".

Ova organizacija je zajedno sa službom za nadgledanje medija „Meltvoter" (Meltwater) ocjenjivala više od milion članaka koji su od početka januara do kraja novembra objavljeni na engleskom, njemačkom i frnacuskom jeziku. Konkretno se istraživalo koliko su onlajn mediji pominjali krize kojima je bilo pogođeno više od milion ljudi. U obzir se nisu uzimali televizijski i radio izvještaji, kao ni određeni sadržaji urađeni samo za platforme društvenih mreža. S obzirom na ograničen broj istraživanih jezika, rezultati studije su ipak pokazali „jasnu tendenciju", smatraju autori studije.

Predstavljamo pet kriza, o kojima je 2018, prema istraživanju "Ker internešenala", najmanje izvještavano.

Haiti

Automobili u plamenu, barikade na ulicama, smrtni slučajevi. Nasilni protesti protiv vlade doveli su Haiti ponovo u fokus javnosti. Mnogo manje pažnje je zavrijedila kriza u snabdijevanju životnim namirnicama 2018. u toj zemlji, što je bila posljedica zakašnjele žetve koju je izazvala suša početkom godine.

U Svjetskom indeksu gladi 2018. ova karipska država, uvijek iznova pogođena prirodnim katastrofama i zemlja koja mnogo zavisi od inostrane pomoći, zauzela je 113. mjesto od 119 zemalja. Ova politički nestabilna zemlja ima „najveći nivo gladi na zapadnoj hemisferi", stoji u objavljenom izvještaju njemačke humanitarne organizacije „Velthungerhilfe" i koncerna „Vorldvajd". Situacija s prehranjivanjem je „veoma ozbiljna".

Prema podacima „Svjetskog programa za hranu", više od polovine stanovnika Haitija je trenutno pothranjeno. Ali, kako saopštava „Ker internešenal" ova tema u medijima skoro uopšte nije zastupljena. „Dok je zemljotres 2010. punio naslovnice širom svijeta, kriza hrane na Haitiju 2018. je prošla skoro nezapaženo", stoji u studiji. O ovoj temi su napisana samo 503 članka.

Etiopija

I mnogoljudna zemlja na Rogu Afrike bila je pogođena krizom hrane 2018. godine. Uprkos ubrzanom ekonomskom rastu, i danas kao i ranije više od 80 odsto stanovništva Etiopije živi od poljoprivrede, koja je uvijek iznova ugrožena sušama.

Prošle godine je istina nakon dvije godine suše pala kiša, ali u mnogim regionima nedvoljno. U drugim pak dijelovima zemlje su usijevi uništeni poplavama. Prema podacima Vlade Etiopije oko osam miliona ljudi je bilo upućeno na humanitarnu pomoć. Prema podacima Ujedinjenih nacija oko 3,5 miliona ljudi je bilo akutno „prosiječno pothranjeno", 350.000 „veoma".

Na listi najmanje zastupljenih kriza u medijima 2018. Etiopija se pojavljuje čak dva puta. Prema studiji organizacije „Ker internešenal", o temi gladi napisano je 986 članaka, ali i o temi protjerivanja stotina hiljada ljudi skoro da se uopšte nije izvještavalo. Prema podacima UN, između aprila i jula, zbog etnički motivisanog nasilja oko milion ljudi je moralo da napusti svoje domove u regionima Gedeo i Zapadni Guji.

Tako je u Etiopiji 2018. unutar granica zemlje zbog konflikta izbjeglo više ljudi nego u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta.

Madagaskar

Istovremeno više uništavajućih vremenskih nepogoda izazvalo je haos tokom prošle godine u ovoj afričkoj ostrvskoj zemlji. Madagaskar spada u grupu zemalja koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Klimatski fenomen tzv. El ninjo isušio je polja pirinča, kukuruza i manioke. Tropske oluje Ava i Eliakim su 70.000 ljudi natjerale u bijeg. Zbog loših vremenskih uslova žitarice su dale veoma mali rod, a posljedica toga je rastući broj ljudi ugroženih glađu - prema podacima UN njih oko 1,3 miliona.

Pri tom su zemlju pogodile epidemije boginja i drugih bolesti - od posljedica je 2017. umrlo više do 200 ljudi. Razlog za to je taj što je veoma mali broj stanovništva vakcinisan - samo oko 58 odsto. Međutim, i o ovoj krizi na Madagaskaru se rijetko izvještavalo.

Demokratska Republika Kongo

I o događajima u Kongu se 2018. malo izvještavalo. Pri tom, prema izvještaju „Ker internešenala" u toj centralnoafričkoj zemlji je „vrzino kolo nasilja, bolesti i pothranjenosti". Prošlogodišnji bilans je glasio ovako: 12,8 miliona ljudi u Kongu je prijetila glad, 4,3 miliona djece je pothranjeno, 500 novih slučajeva ebole od kojih je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 280 bilo sa smrtnim ishodom; i 750.000 ljudi koji su zbog nasilja paravojnih formacija izbjegli mahom u istočne proivncije susjednih zemalja.

Ovim dugoročnim konfliktom pogođen je nadprosječan broj maloljetnika. Prema podacima organizacije „Save the Children" i Instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO), Kongo spada u zemlje u kojima djeca veoma pate zbog oružanih konflikata. 

Takođe i seksualno zlostavljanje žena, kao oblik ratovanja, ne prestaje u Kongu. Ujeidnjene nacije polaze od toga da u ovoj nekadašnjoj belgijskoj koloniji ima više od 200.000 žrtava silovanja. „Ljekari bez granica" su od maja 2017. do septembra prošle godine liječili 2.600 žrtava silovanja u gradu Kananga. 80 odsto njih je svjedočilo da su silovane od strane naoružanih muškaraca. „Ovaj broj govori da su indicije nasilja veoma vioske i u ovoj godini", kazao je Karel Jansen, koordinator „Ljekara bez granica" u Kongu.

Seksualno zlostavljanje u Kongu je počelo više da se tematizira u medijima nakon što je ginekolog Denis Mukvege dobio Nobelovu nagradu za mir. No, bez obzira na to, problemi ove zemlje takođe spadaju u one o kojima se u protekloj godini najmanje izvještavalo.

Filipini

14. septembra 2018. svijet je kao opčinjen posmatrao istočnu obalu SAD, kada je centar uragana Florens udario o kopno u Sjevernoj Karolini. Istovremeno je 14.000 kilometara dalje još jača oluja pogodila filipinsko ostrvo Luzon. Sa 200 kilometara na sat, najjača tropska oluja prošle godine je u rano jutro 15. septembra pogodila Filipine. Iako je razaranje pogodilo 3,8 miliona ljudi i u katastrofi živote izgubile 82 osobe a 130 njih povrijeđeno, prema izvještajima „Ker internešenala" posljedice tajfuna Magnkhut su ostale skoro nezapažene.

Samo nekoliko mjeseci kasnije tajfun Jutu je opustošio veliki broj naselja koje je već uništio tajfun Magnkhut i u kojima su ljudi već krenuli bili sa ponovnom izgradnjom. Ukupno gledano, Filipini spadaju u azijske zemlje koje su najpogođenije prirodnim katastrofama. Oko 20 tropskih oluja svake godine pogodi ovu zemlju u zapadnom Pacifiku. Prema podacima Svjetske banke oluje u prosijeku odnesu 1.000 života godišnje. Osim toga zemlja je u velikoj mjeri izložena zemljotresima i vulkanima. Ali, prema podacima „Ker internešenala" Magnkhut i Jutu takođe spadaju u nevidljive krize 2018.