Za koga glasaju migranti u Njemačkoj?

Za migrante koji imaju tursko porijeklo je Socijaldemokratska stranka (SPD) jasan favorit. U studiji Centra za turske studije i integraciju iz Duisburga je Martina Sauer 2010. godine došla do rezultata da je u NRW-u 37 posto ove gategorije birača za socijaldemokrate, 20 posto za Zelene, a samo četiri posto za CDU (Kršćansko-demokratsku uniju), dok je manje od jednog procenta za liberale (FDP).

Za Tayfuna Kelteka, predsjednika Vijeća za integraciju u NRW-u su ove partijske naklonosti savim logične. „Ove dvije stranke (SPD i Zeleni) su u svojim stranačkim programima predvidjele mnoge podsticaje za stanovništvo turskog porijekla. Dakle, one se zalažu za interese Turaka“, kaže Keltek.

Keltek navodi da se socijaldemokrate i Savez 90/Zeleni, zahtjevima za dvojnim državljanstvom i pravom učešća na lokalnim izborima zalažu za Turke. „Za Turke, koji ovdje žive već 50 godina, do sada to nije bilo moguće“, kaže Keltek, koji je politički aktivan za SPD. SPD i Zeleni su također za ulazak Turske u EU što je suprotno stavu CDU-a i FDP-a.

Partijska naklonost

Partijska naklonost migranata turskog porijekla se analizira već deset godina. U NRW-u je stabilan trend naklonosti SPD-u i Zelenim (za SPD je između 40 i 50 posto). Kada je riječ o Zelenim, tu su primjetna odstupanja (između jedan i 20 posto).

Sasvim drugačije je mišljenje iseljenika. Riječ je uglavnom o njemačkim manjinama čije su familije generacijama živjele u istočnoj i jugoistočnoj Evropi, kao i u Aziji. Povratkom u Njemačku oni dobijaju sva građanska prava u šta spada i pravo da učestvuju u izborima. Prema istraživanju koje je provdeno 2007. godine, ova kategorija birača je konzervatinu građansku struju.

Mnogi stanovnici Njemačke turskog porijekla se osjećaju neravnopravnim članovima društva. Za Tayfuna Kelteka je to najveći zadatak na kojem moraju raditi njemački političari. On kaže da je to možda razlog zašto petina osoba iz ove kategorije birača neće izaći na izbore. Osim toga, turski migranti nisu dovoljno uzeti u obzir kada je riječ o njihovoj kandidaturi za parlament.

Ograničenja

Martina Sauer kaže da ovi podaci ne bi trebali ohrabriti ili obezhrabriti političke partije. Partijska naklonost ne mora biti u potpunosti identična sa stvarnom odlukom o tome za koga će birači migrantskog porijekla glasati. Posljednje analize su iz 2010. godine i tada niko nije mogao znati da će za dvije godine biti neophodni novi izbori. Zbog toga je i dalje otvoreno za koga će u NRW-u glasati migranti sa pravom glasa.

Autori: Matthias von Hellfeld / Mehmed Smajić

Odg. ur. Belma Fazlagić-Šestić